BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Dragulj prirode decenijama čeka posetioce

Dragulj prirode decenijama čeka posetioce
26.07.2017. god.


Hadži – Prodanova pećina kod Ivanjice, veoma važan turističko-speleološko-arheološki lokalitet, decenijama unazad zatvorena čeka prve posetioce. Iako je pod zaštitom kao spomenik prirode II kategorije, država ali i lokalna samouprava nemaju novca da pećinu urede i otvore je za turiste.

Zatvorena i bez osvetljenog ulaza, u nekoliko navrata bila je meta lopova, koji su po svemu sudeći iz nje obijali i odnosili pećinske ukrase, koji se inače stvaraju vekovima pa i hiljadama godina. Zbog neposredne blizine kamenoloma, pećina je ugrožena i čestim miniranjem.

Turistička organizacija opštine Ivanjica kojoj je pećina poverena na upravljanje, malo šta sama može da uradi kako bi je uvrstila u zvaničnu ponudu kao turistički resurs od izuzetne važnosti, ne samo za ovaj kraj.

Godinama unazad pokušavamo da obezbedimo sredstva za uređenje Hadži – Prodanove pećine. Arhitektonski projekat za postavljanje staza i zaštitnih ograda duž ispitanog dela, i postavljanja hladne rasvete su odavno spremni i čekaju ulaganja. Da bi se sve to uradilo, potrebno je nešto više od 10 miliona dinara – kaže za portal
InfoLIGA Radomir Lišanin, direktor Turističke organizacije.

I dok se čeka uređenje unutrašnjosti pećine, prethodnih godina je izgrađen stepenišni prilaz i potporni zid, i rekonstruisana „Adžijina“ crkva na samom ulazu, koja je prvobitno tu sagrađena daleke 1909. godine i posvećena Arhangelu Mihailu. Na okomitoj steni pored ulaza i danas stoji okačeno crkveno zvono, poklon kralja Aleksandra.

Odlukom o zaštićenom prostoru koji obuhvata nešto više od 7 hektara, strogo je zabranjena bilo kakva izgradnja,  skrnavljenje, eksploatacija mineralnih sirovina, preoravanje prirodnih livada, krčenje vegetacije, i sve aktivnosti u samoj pećini koje mogu ugroziti njenu faunu i floru i oštetiti njene temeljne i sve druge vrednosti.

Spomenik prirode Hadži – Prodanova pećina, nalazi se na 7 kilometara od Ivanjice, u selu Raščići, na putu prema Guči i Čačku, na nadmorskoj visini od oko 600 metara. Ime je dobila po Karađorđevom vojvodi Hadži Prodanu Gligorijeviću, koji je u pećinu sklanjao zbegove za vreme Prvog srbskog ustanka. Raniji nazivi su Rašćanska pećina i Šljepaja.

Ispitana dužina pećine je oko 400 metara i sastoji se od dva sprata. Prema nepotvrđenoj legendi izlaz iz nje nalazi se u dragačevskom selu Kotraža. Donji sprat pećine pored glavnog ima i dva sporedna kanala. Ulazni deo je širok i visok oko 3 metra i završava se suženjem iza koga se nalaze prostrane dvorane koje su dugačke oko 50 i široke 15 metara. Desna strana ove dvorane pokrivena je bigrenim salivom i serijom plitkih bazenčića. U centralnom delu dvorane nalaze se debeli stalaktiti i stalagniti, a na stranama moćni salivi kao okamenjeni vodopadi. Dvorana se završava sa dva manja prodora-procepa. Gornji sprat počinje iz dvorane glavnog kanala i ispunjen je raznobojnim i raznovrsnim nakitom.

U Hadži-Prodanovoj pećini su vršena i arheološka istraživanja. Tom prilikom je na vrlo malom prostoru pronađeno 25 novih vrsta pećinskih životinja (insekata), koje u svetu, ili nisu poznate ili su retke. Na samom ulazu pronađeni su fragmenti keramike iz starijeg gvozdenog doba, velika količina kostiju pleistocenskih životinja i šezdesetak predmeta starih oko 40 hiljada godina. U pitanju su ostaci materijalne kulture neandertalaca, a većina pronađenih alatki je napravljena od kvarca, što je izuzetna retkost u Evropi. Hadži Prodanova pećina je bila i privremeno stanište lovaca-neandertalaca i pećinskog medveda, čija su lobanja, brojne kosti i zubi pronađeni na samom ulazu.

Pećina se svrstava u malobrojna višeslojna paleolitska nalazišta na centralnom Balkanu i pruža veliki potencijal za buduća istraživanja.

I dok ovaj prirodni dragulj čeka uređenje, osvetljenje i otvaranje, njeni jedini posetioci i stanari su kolonije slepih miševa.

InfoLIGA



  • Izvor
  • foto: infoliga.rs/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Juče se navršilo četiri godine od kada nas je napustio jedan od najvećih savremenih ruskih pisaca Eduard Venijaminovič Savenko, poznat kao Limonov.

Specijalni predstavnik Predsednika Rusije za međunarodnu kulturnu saradnju Mihail Švidkoj izjavio je da će 20. jubilarni Forum slovenskih kultura ove godine biti održan u Srbiji.


U organizaciji 'Kulturno-obrazovnog centra' u Vranju, u maloj sali Pozorišta 'Bora Stanković' biće održano književno veče, na kome će se čitati odlomci iz rukopisa 'Razgovori sa majkom' književnice Branke...

Predstavljanje knjige „Sveti Grgur, ostrvo užasa“ biće održano u Ruskom domu, u petak, 1. marta, sa početkom u 18.00 časova



Ostale novosti iz rubrike »