BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Deklaracija o ćirilici

Deklaracija o ćirilici
09.03.2017. god.
Nepoštovanje ćirilice je nepoštovanje sebe, svojih predaka i svoje tradicije


Kako su vera, odnosno duhovnost, jezik i pismo osnovne karakteristike i načelo nacije, neophodno je doneti obavezujući zakon o zaštiti ćiriličnog pisma – srpske ćirilice, koja je pred nestajanjem.

A nepoštovanje ćirilice je nepoštovanje sebe, svojih predaka i svoje tradicije, koja je gotovo sva ćirilična, poruka je sa naučno-političkog skupa „Govori srbski – piši ćirilicom”, održanog u subotu, 4. marta, u Trebinju, u hotelu „Leotar”.

Skup je bio naučno-politički, jer mu je cilj bio da se ujedine politika i struka kako bi rešenja u vezi sa jezikom bila nacionalno valjana. Učesnici skupa, eminentni srbski lingvisti i političari, usvojili su takozvanu Trebinjsku deklaraciju o ćirilici, koju će uputiti političkim strankama i nadležnim državnim organima u Republici Srbskoj, Republici Srbiji i Crnoj Gori u cilju izmene i dopune zakona o srbskom jeziku i pismu. U pogledu zaštite ćirilice i srbskoga jezika neodložno je sledeće: 1. Da političari i lingvisti usvoje upravo napravljene Izmene i dopune Zakona o jeziku i pismu u Republici Srbiji. 2. Da se u Crnoj Gori obezbedi Ustavom zagarantovani status ćirilice. 3. Da ćirilica kod Srba u Republici Srbskoj, kao i u Srbiji, mora imati status jedinog službenog pisma, što treba obezbediti donošenjem zakona o službenoj upotrebi ćirilice u RS. 4. Prva aktivnost u sprovođenju službenog statusa ćirilice u celini srbskog jezika mora biti izrada zajedničkog bukvara.

Na celodnevnom skupu, posle pozdravnog govora vladike zahumsko-hercegovačkog Grigorija i gradonačelnika Trebinja Luke Petrovića kao domaćina, svoje radove je izložio 21 učesnik.

Akademik Slobodan Remetić je, govoreći o jeziku i pismu pod plaštom struke u službi politike, rekao: „Pitanje pisma i jezičke politike u celini integralni su deo opšte nacionalne i državne politike. Za regulisanje statusa pisma, u ovom slučaju ćirilice, sve zapostavljenijeg amblema srbskog nacionalnog i etničkog identiteta i kontinuiteta, neophodan je konsenzus svih pozvanih (i prozvanih) naučnih i državnih institucija na srbskom jezičkom prostoru.” Kao primer dobre upotrebe jezika i pisma naveo je list „Politika” u poslednje dve-tri godine i pozvao sve Srbe da je slede i krenu njenim putem.

Novica Đurić je rekao da slogan „Kad kažem novine, mislim ’Politika’” treba proširiti i dodati mu: „Kad kažem ’Politika’, mislim ćirilica”.

Prof. dr Miloš Kovačević, govoreći o zakonskoj zaštiti ćirilice u Srbiji i Republici Srbskoj, ocenio je da status ćirilice treba regulisati ne u okviru posebnog zakona o ćirilici, nego zakona o jeziku i pismu.

„Status ćirilice direktno je povezan sa statusom samog srbskoga jezika, kako na zakonskom nivou, tako i na nivou obrazovnog sistema. Ukoliko zakonska rešenja ne zahvate i obrazovni sistem, službena upotreba srbskog jezika i ćirilice ostaće mrtvo slovo na papiru, kako to najbolje pokazuje sadašnje stanje srbskog jezika i ćirilice u Srbiji, bez obzira na član 10. Ustava Srbije, koji glasi: ’U Republici Srbiji u službenoj upotrebi je srbski jezik i ćiriličko pismo’”, rekao je Kovačević, dodavši da je u Srbiji završen Nacrt zakona o jeziku i pismu, koji je već prošao vladine odbore i uskoro treba da uđe u skuštinsku proceduru za usvajanje.

Prof. dr Milanka Babić je kazala da je ćirilica kao temelj srpske kulture u savremenom srbskom jeziku, „u njegovoj upotrebi, u govornoj praksi, latinizacijom potisnuta na marginu do te mere da se odavno otvorilo pitanje njene zaštite i očuvanja”.

„Ćirilica je zabranjivana i proterivana već nekoliko vekova, a naročito od 19. veka, upravo zato što je izraz srbskog jezika”, rekla je prof. dr Jelica Stojanović.

„Zaštita nasleđa pisanog srbskom ćirilicom treba da bude dužnost i obaveza srbskih institucija, intelektualaca, nauke i politike”, poručila je Stojanovićeva.

Za Gradimira Aničića „Politika” je redak primer da „od prvog dana do danas neguje ćiriličko pismo i čuva ga”.

„Devedesetih godina prošlog veka, kao i danas, ’Politika’ je često napadana za nacionalizam i zato što izlazi ćirilicom”, dodao je on. „Kao stub srpske kulture, zajedno sa drugim našim najstarijim institucijama, meta je svih onih koji bi da unište srpsku kulturu i identitet.”

Prof. dr Mihailo Šćepanović poručio je sa trebinjskog skupa da su za „status ćirilice u ovom vremenu najviše krivi Srbi, odnosno oni intelektualci koji su, u poslednji vek i po, odlučivali o mestu i ulozi srbskog pisma kao jednog od glavnih obeležja srbskog identiteta”.

Ovaj značajan skup organizovali su Asocijacija „Stvaraoci Republike Srpske”, Akademija nauka i umetnosti Republike Srpske, Srbski nacionalni savet Crne Gore, Srbsko prosvetno i kulturno društvo „Prosvjeta” i Srbsko udruženje „Ćirilica” iz Trebinja.

U pauzi između dve sesije, u Muzeju Hercegovine, u susret jubileju povodom dvestagodišnjice štampanja prvih dela Vuka Stefanovića Karadžića, direktorka Ivana Grujić otvorila je izložbu o Vukovom životu i radu.

Novica Đurić,
Politika



  • Izvor
  • Ilustracija Dragan Stojanović/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Milan Bojić: Kao što se vidi iz mog prethodnog teksta, prvi dan na Regi


Juče se navršilo četiri godine od kada nas je napustio jedan od najvećih savremenih ruskih pisaca Eduard Venijaminovič Savenko, poznat kao Limonov.

Specijalni predstavnik Predsednika Rusije za međunarodnu kulturnu saradnju Mihail Švidkoj izjavio je da će 20. jubilarni Forum slovenskih kultura ove godine biti održan u Srbiji.


U organizaciji 'Kulturno-obrazovnog centra' u Vranju, u maloj sali Pozorišta 'Bora Stanković' biće održano književno veče, na kome će se čitati odlomci iz rukopisa 'Razgovori sa majkom' književnice Branke...


Ostale novosti iz rubrike »