BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Šta se danas nalazi na mestu logora Gulaga?

Šta se danas nalazi na mestu logora Gulaga?
09.02.2020. god.


Kada se govori o tragičnim zbivanjima iz 1930-ih i 1940-ih, često se pominju Solovki, Vorkuta i Kolima. Mnogima, međutim, nije poznato šta se tamo danas dešava.

1. Solovecki logor za posebne namene Ujedinjene državne političke uprave (OGPU)

Boljševici su od Soloveckog manastira napravili pravi pakao. Držali su zarobljenike u hramovima, gde su postavili drvene ležaljke na nekoliko spratova, oltare i ikonostase su uništili, a dragoceni pribor razgrabili. Nekadašnje monaške kelije i udaljene otšelničke skitove su takođe preuredili u barake i samice, piše 
Russia beyond. 

Sada je manastir ponovo u svojoj funkciji, ali još nije do kraja rekonstruisan. Mnogo toga ovde i dalje podseća na logor. Na primer, u zapuštenoj zgradi pored manastira (na fotografiji sa leve strane) nalazila se zatvorska uprava.

2. Belomorsko-baltički kazneno-popravni logor 

Belomorsko-baltički kazneno-popravni logor.

Zatvorenici Belomorsko-baltičkog kazneno-popravnog logora imali su zadatak da izgrade Belomorsko-baltički kanal. Na „Velikom gradilištu“ je u različitim periodima istovremeno radilo od 60.000 do 100.000 ljudi. Kanal dugačak 227 kilometara od Belog mora do Onješkog jezera sa 19 brodskih prevodnica sagrađen je u rekordnom roku, za manje od dve godine (za to vreme je u radovima život izgubilo 12.000 zatvorenika).

Putnički brod prolazi kroz prevodnicu br. 2 u Belomorsko-Baltičkom kanalu blizu sela Pervenec u Medvežjegorskom rejonu ruske republike Karelije.

Belomorski kanal je kasnije nekoliko puta renoviran i još uvek je u funkciji. Duž kanala je podignuto nekoliko spomenika poginulim zatvorenicima. Pored toga, izgrađen je i kulturno-istorijski kompleks „Belomorsko-baltički kanal“ koji obuhvata sačuvane objekte i istorijska mesta koja su vezana za rad zatvorenika.

3. Noriljsk 

 Noriljski kazneno-popravni logor.

Noriljski logor je postojao od 1935. do 1956. godine (početkom 1950-ih je imao najveći broj zatvorenika, preko 70.000). Zatvorenici su tu radili raznovrsne poslove – u kombinatu za bakar i nikel, u rudnicima na ekstremnoj hladnoći, na gradilištima i opsluživanju pruga, i na istovaru teretnih brodova. Savremeni Noriljsk je grad koji su podigli logoraši.

Spomen-centar žrtvama političkih represija „Noriljska Golgota. Sa desne strane je spomenik građanima Poljske koji su izgubili život u Gulagu.

Danas je Noriljsk veliki industrijski centar sa oko 180.000 stanovnika (detaljnije o savremenom Noriljsku pročitajte ovde). Tokom 1990-ih je na mestu masovne grobnice logoraša podignut spomenik „Noriljska Golgota“ posvećen Rusima, Poljacima, Litvancima, Estoncima i Jevrejima koji su ovde sahranjeni. Muzejsko-izložbeni kompleks „Muzej Noriljska“ ima stalnu ekspoziciju posvećenu temi Gulaga, gde su izložene lične stvari noriljskih robijaša i fragmenti njihovih uspomena.

4. Perm-36

 

Ograda i stražarska kula u sovjetskom kazneno-popravnom logoru „Perm-36“, 100 km severoistočno od Perma.

Logor, a zatim zatvor u Permu je postojao od 1946. do 1988. godine. Robijaši su uglavnom radili na eksploataciji šume. Zatvorenici su većinom bili intelektualci, pisci, velikodostojnici verskih zajednica i predvodnici organizacija za zaštitu ljudskih prava, a takođe disidenti koji su dospeli ovamo zbog širenja antisovjetske propagande.

 Zatvoreničke daske za spavanje u baraci na teritoriji muzeja istorije političkih represija „Perm-36“ u naselju Kučino u Čusovskom rejonu.

Već tokom 1990-ih je otvoren Muzej istorije političkih represija „Perm-36“. Deo ekspozicije se nalazi u samim barakama gde su nekada boravili logoraši. To je jedno od retkih mesta u Rusiji gde je prilično verodostojno predstavljen ambijent u kome su živeli zatvorenici.

5. Vorkuta

Tokom 1930-ih su na području savremene Vorkute pronađene rezerve uglja, posle čega su tamo poslati kontingenti zatvorenika da rade u ugljenokopu. Tako je ovde formiran jedan od najvećih i najozloglašenijih logora u SSSR-u. Logoraši su gradili železničke pruge i rudarska okna, i vadili ugalj u apsolutno neljudskim uslovima na Krajnjem severu.

Vorkutski kazneno-popravni logor.

U muzejsko-izložbenom centru Vorkute 1989. godine se pojavila jedna od prvih ekspozicija u Sovjetskom Savezu posvećenih istoriji Gulaga. Pored toga, ovde postoji i turistička ruta „Vorkuta – rudarska okna u krugu“ posvećena radu robijaša. Specijalno za nju je napravljena i mobilna aplikacija sa „dopunjenom stvarnošću“.

„Juršorski irvas“

Upravo su logoraši Gulaga izgradili Vorkutu, jedan od najvećih gradova iznad Polarnog kruga. Žitelji i dalje većinom rade u rudniku. Blizu Vorkute je grad „utvara“ Jur-Šor, gde je bio podignut najveći logoraški bunt u SSSR-u. Tu je i spomen-groblje rudara koji su izgubili život u Vorkuti.

6. Kolima 

Logor Butugičag (u prevodu sa evenskog „dolina smrti“) na Kolimi, 1997.

Kolimsko područje se proteže duž reke Kolime na ruskom Dalekom istoku. Poznato je po nalazištima zlata i, naravno, po onim užasnim događajima koje je opisao Varlam Šalamov u „Pričama sa Kolime“.

Butugičag

Pored toga, na teritoriji Jakutije, Kamčatke i savremene Magadanske oblasti bilo je dragocenih rudnika gde je vađen kalaj, a takođe drugi metali, čak i radioaktivni uran. Zatvorenici su radili skoro golim rukama na večno smrznutom tlu. Oni su i sagradili grad Magadan.

Butugičag

Pojedine zatvorske kule i barake još uvek su razbacane po celoj teritoriji Kolime. U Magadanu se ljudi danas bave uglavnom ribolovom i mašinogradnjom.

Dnjeprovski logor i rudnik u Magadanskoj oblasti, 2014.


7. Logori Čukotke

Sovjetski Savez je zahvaljujući radu logoraša urbanizovao Čukotku, pronašao tamo mnoštvo nalazišta kalaja, organizovao eksploataciju i obradu metala i sagradio gradove i infrastrukturu.

Logor „Istočni“ čiji su zatvorenici vadili uran.
Logor „Istočni“ čiji su zatvorenici vadili uran.

Radnici Muzeja istorije Gulaga su 2015. godine organizovali ekspediciju na Čukotku, gde su istražili „posmrtne ostatke“ logora čiji su zatvorenici vadili radioaktivni uran, i to, naravno, bez ikakvih zaštitnih sredstava. Mnoge stare barake još uvek stoje zapuštene. Jeziv prizor...

Logor „Severni“ čiji su zatvorenici vadili uran.
Logor „Severni“ čiji su zatvorenici vadili uran.
Logor „Severni“ čiji su zatvorenici vadili uran.

 

Više fotografija i video-materijala sa ove ekspedicije potražite na sajtu muzeja. U samom muzeju se organizuje ekskurzija po tim mestima sa 3D naočarima.

8. Bajkalsko-amurski kazneno-popravni logor

„Bamlag“ je po broju zatvorenika bio najveći sovjetski logor. Rekordan broj logoraša je zabeležen 1938. godine, kada ih je bilo 200.000!

Stambena zona logora. Barake i službene prostorije čuvara.

Oni su urbanizovali Zabajkalski kraj na ruskom Dalekom istoku i bavili se pretežno izgradnjom Bajkalsko-amurske železničke magistrale. Doduše, u vreme rata je ta izgradnja obustavljena. Pruga je završena tek tokom 1980-ih. Sada na logore podseća samo BAM, jedna od najdužih pruga na svetu. U gradu Svobodni u Amurskoj oblasti na inicijativu njegovih stanovnika postavljen je spomen-kamen u znak sećanja na zatvorenike poginule prilikom izgradnje pruge.

Parna lokomotiva 3TЭ25K2M sa teretnom kompozicijom na BAM-u.

Aleksandra Guzeva, Russia beyond



  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: Istorijski muzej Gulaga / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Uprkos ogromnoj vojnoj pomoći čitavog Zapada, već je svima jasno da je pobeda Rusije na ukrajinskom frontu neminovna i da će uslediti uskoro. I upravo je to i vreme...


EU i SAD guše Srbiju jer veruju da je previše slična Rusiji

Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...


Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...

Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila


Navršilo se tačno 81 godina od završetka velike napadne operacije Crvene armije koja je imala za cilj da probije opsadu Lenjingrada, čijem stanovništvu je usled teškog bombardovanja i permanentne...


Ostale novosti iz rubrike »