BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Patriotizam prirođene Srpkinje

Patriotizam prirođene Srpkinje
16.06.2019. god.


Jelisaveta Hristić je po rodu i narodnosti pripadala Irskoj, a po onome kako je živela i delala, svim srcem Srbiji. Blagodarna Jelisaveta, udata je bila za srbskog konjičkog pukovnika  Ljubomira Hristića, a mati  potonjeg divizijskog đenerala Nikole Hristića, prvog ađutanta kralja Petra Drugog. Kako je sama govorila, a zabeležio „List narodne zahvalnosti” iz 1939. godine: „Kao udajom prirođena Srpkinja, još u balkanskim ratovima, prionula sam da od sebe dam sve što se može za svoju novu otadžbinu...”


Visokoobrazovana, humane kulture, naročito cenjena u engleskim krugovima, Jelisaveta se još početkom balkanskih ratova bacila na propagiranje „srpske stvari”, navodi se u uvodniku izdanja koje „živi posvećuju palima”. Najpre, neumorno je „za svoju otadžbinu Srbiju” pisala Hristićeva po raznim novinama i časopisima, engleskim i američkim, i vazda iznosila „naše opravdane težnje”, a njena aktivnost da pomogne narodu, još više se ispoljava kada je buknuo Prvi svetski rat.

Niz je za potonje generacije zabeleženih primera kako je ova uzorna žena gledala da na svaki način pomogne. Tako je, primera radi, dobivši od svoga sina Nikole izveštaj da na frontu nedostaje sanitetskog materijala za vojsku, odmah nastao tekst koji objavljuje ugledni „Tajms”, a u kojem Jelisaveta, osim što poziva na pomoć i solidarnost sa srbskim narodom, koristi i priliku da progovori i iznese težak položaj u Srbiji.

„Ovaj njen poduhvat nailazi na snažan odjek kod naših prijatelja u Engleskoj, te je stvoren čitav projekat, kom je bio smer da se maloj i namučenoj Srbiji, na svaki način  pomogne. I pomoć je stizala, u sanitetskom materijalu, hrani, obući i odeći... Takođe, njeni napisi, prevodi naših ratnih priča i najlepših srbskih pesama, ne samo da su zapaženi u  listovima „Tajms”, „Morning post”, „Pal mal gazet”, „Ivning njuz”, „Vestminster gazet”, „Ivning post”, već su imali i velikog uticaja, da ne samo pomognu našoj stvari već ukažu, upoznaju i zbliže strani svet sa našim narodom”, navodi se u publikaciji.

Kao kruna tog Jelisavetinog samopregora je i prevod srpske himne, koji je štampan u ovim vodećim engleskim i američkim novinama. Njenim daljim uplivom i zalaganjem stvoren je odbor „Serbijan relif fond” za potporu Srbiji, pomoću koga je, preko okeana i Lamanša, u Srbiju redovno stizala pomoć za vreme okupacije, ali i docnije po završetku rata. U svoje aktivnosti pridružila je i svoju vrednu i agilnu ćerku Anu, te su zajedno činile značajne usluge prilikom ratnih dejstava, kada su spasle mnoge ranjenike i ogromne količine sanitetskog materijala dobijenog iz Engleske i upotrebile ga za lečenje naših ranjenika, kao i ostalog življa. No, nije se ova velika dobročiniteljka i patriotkinja ograničila samo na rad fonda već je i svojim sopstvenim novcem pomagala i spasavala veliki broj srbskih porodica.

Jelisaveta Hristić preminula je januara 1933. godine u Engleskoj, bezimena u Srbiji. Tek požuteli pomenik odvaja stranicu i seća je se kao lepog primera samopregora sa narodom u pozadini, u bitkama za spas života ranjenika i nevoljnika i uopšte – ljubavi prema srbskom narodu.

„Ona ostaje kao uspomena i uzor našim ženama, da u teškim vremenima, punim iskušenja grede stopama ove velike žene”, piše List za narodne zahvalnosti.

Olga Janković, Politika


  • Izvor
  • foto: Jelisaveta Hristić, foto. „List narodne zahvalnosti” / Politika/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...


Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...

Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila


Navršilo se tačno 81 godina od završetka velike napadne operacije Crvene armije koja je imala za cilj da probije opsadu Lenjingrada, čijem stanovništvu je usled teškog bombardovanja i permanentne...

Izborna kampanja koja je u svom finišu, manifestuje svoje uticaje na najneverovatnije načine.  


Na današnji dan , pre 24 godine, izvršeno je plansko izmeštanje jedinica Prištinskog korpusa sa Kosova i Metohije u skladu sa naređenjem Štaba Vrhovne komande str. pov. br. 01/6019-10...


Ostale novosti iz rubrike »