BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Maštovita ukrajinska istorija: Prestoni grad Kijev – jednima majka, drugima maćeha

Maštovita ukrajinska istorija: Prestoni grad Kijev – jednima majka, drugima maćeha
16.10.2017. god.


U starim ruskim letopisima za Kijev se kaže da je „majka ruskih gradova“, čime se naglašava njegov nadređeni status u odnosu na druge gradove Stare Rusije. U današnjoj Ukrajini, međutim, pridev „ruski“ nije dobrodošao. Zvanični Kijev i radikalno nastrojeni krugovi ukrajinskog društva svim silama pokušavaju da se distanciraju od svega što je „rusko“. To se odnosi na sve oblasti života, pa i na istoriju.

I Oleg sede u Kijevu da vlada, i reče: ’Neka ovo bude majka ruskih gradova’“. Tako je u najstarijem Nestorovom letopisu opisana odluka kneza Olega, jednog od prvih vladara Stare Rusije, da Kijev postane prestonica nedavno formirane države istočnoslovenskih plemena krajem 9. veka. 

 

„Oleg”, Viktor Vasnjecov, ilustracija Puškinove poeme „Pesma o mudrom Olegu”, gvaš na papiru, 1899.

Tu državu je stvorila dinastija Rjurikoviča na teritoriji Ladoge i Velikog Novgoroda. Iz tih ruskih gradova državnost se proširila i na Kijev kada su ga Rjurikoviči zauzeli, ubivši tamošnje knezove Askolda i Dira i pripojivši ga svojoj kneževini. Letopisci su tu državu nazivali Rus (Rusь). Termin „Kijevska Rusija“ („Kievskaя Rusь“) smislili su istoričari u 19. veku. Tako je i narod koji je živeo u toj državi nazvan Rusi („ruskie“), kao što se zovu i današnji Rusi. Taj etnonim su u raznim varijacijama (Rus, Rusin, Rusak, Rusnak) koristili svi pravoslavni i pounijaćeni Istočni Sloveni, žitelji srednjevekovnih ruskih kneževina, Moskovskog carstva, Litvanije i Poljsko-litvanske državne zajednice, a kasnije i pravoslavno i pounijaćeno stanovništvo Ruske i Austrijske imperije, sve do sredine 19. veka, kada na nekim teritorijama tih država počinje da se formira zaseban ukrajinski i beloruski identitet.

Za istoričare i one koji su u Sovjetskom Savezu bili odgovorni za ideologiju (i koji su bili prilično pažljivi prema osećanjima različitih etničkih grupa) Stara Rusija i stari Rusi nisu predstavljali problem niti su dovođeni u direktnu vezu sa savremenim Rusima (istini za volju, donedavno ni za većinu istoričara na Zapadu takav problem nije postojao). Zvaničan istorijski stav koji je figurirao u udžbenicima glasi da je Kijevska Rusija bila prva država Istočnih Slovena i kolevka „staroruskog etnosa“. Iz tog starog superetnosa su kasnije, u savremenom periodu (u 19. veku), nastali današnji Rusi, Ukrajinci i Belorusi.

Ukrajina-Rusija i Rusi kao potomci Slovena

Taj istorijski stav u današnjoj Rusiji je nepromenjen. Međutim, u susednoj Ukrajini mnogima se ne dopada zajednička prošlost sa Rusima i činjenica da se u svim starim izvorima pominje reč „ruski“, a ne pominje se reč „ukrajinski“. Zvanična istorijska verzija današnje Ukrajine kaže da je Kijevska Rusija bila protoukrajinska država, a to se tvrdi na osnovu pogrešnog mišljenja da se većina teritorije nekadašnje Stare Rusije nalazi u današnjoj Ukrajini (a zapravo se nalazi na teritoriji savremene Ruske Federacije). Polazeći, dakle, od te zablude, današnja zvanična ukrajinska istorija prikazuje ruske knezove kao da su ukrajinski, a Kijev kao grad koji je oduvek bio ukrajinski. Štaviše, i sama Stara Rusija se tretira kao Ukrajina, pa se čak tako i naziva: „Ukraina-Rus“ („Ukraina-Rusь“). Tako se stvara predstava koja podrazumeva direktnu vezu između Stare Rusije i savremene Ukrajine.

„Ukrajina-Rusija” („Ukraina-Rusь”), Aleksej Maksimov (1870-1921). Srednjovekovna kneževina.

Štaviše, tvrdi se da današnja Rusija nema ništa zajedničko sa istorijom Kijevske Rusije. Savremena Rusija se prikazuje kao nekakva severna zemlja koja je nastala otprilike sredinom 12. veka. Stvarnost je, međutim, takva da je Kijev zaista jedno vreme imao dominantnu poziciju u Staroj Rusiji, ali se vremenom centar države premestio na sever – najpre u grad Vladimir, a zatim u Moskvu, s tim što je Veliki Novgorod zadržao posebnu i vrlo važnu ulogu kao kulturni i trgovački centar i kao izvor državnosti i kolevka dinastije Rjurikoviča. Dalje, današnji Rusi se u aktuelnoj ukrajinskoj interpretaciji istorije prikazuju kao poseban narod koji nema veze sa Kijevskom Rusijom, koji je pre svega ugrofinskog porekla, i u čijoj genezi su dosta učestvovali Tatari – još od 13. veka kada su došli na tu teritoriju i porobili pretke savremenih Rusa. Istina je, međutim, u tome da je Zlatna Horda pokorila upravo Ukrajinu, i to u potpunosti (Kijev je razorio Batu-kan), posle čega su današnju ukrajinsku zemlju podelile Horda i Litvanija. Sa druge strane, Horda nije ni osvojila ni razorila najveću starorusku feudalnu kneževinu u kojoj su vodeći gradovi bili Novgorod i Pskov.

„Rusi su nam ukrali istoriju“

Danas zvanična ukrajinska istorija
 optužuje Ruse da su joj ukrali nasleđe Kijevske Rusije i da ga promovišu kao svoju sopstvenu istoriju, otimajući na taj način Ukrajincima nacionalno sećanje. Može se reći da je takav pristup usmeren na uzurpaciju istorije Kijevske Rusije sa težnjom da se današnja Rusija izbaci iz nekada zajedničkog istorijskog miljea.

Učesnici litije okupljeni oko spomenika svetom knezu Vladimiru u Moskvi na Dan krštenja Rusije.

Takva interpretacija je prilično radikalna i obiluje fantazijom, te nije ni čudo što je već izazvala dosta skandala. Prošle godine je predsednik Ukrajine Petar Porošenko dao zvaničnu izjavu povodom toga što je spomenik „našem“ (tj. ukrajinskom) knezu Vladimiru podignut u Moskvi. Ali kneza Vladimira je Ruska pravoslavna crkva odavno kanonizovala zato što je uveo hrišćanstvo u Staroj Rusiji.

Zatim se podigla velika prašina u Kijevu kada je Putin za 
jednu kneginju Stare Rusije rekao da je ruska kneginja, kako se u ono vreme i govorilo.

„Antiukrajinski istoričar“

Reč je o elementarnim istorijskim činjenicama koje su poznate u celom regionu i svim ljudima koji su učili istoriju u školi. Zbog toga je i neprihvatljiva za pojedine uvažene ukrajinske istoričare. Jedan od njih je Petar Toločko, rukovodilac Instituta arheologije, čiju su 
prezentaciju knjige u Kijevu prošle godine sabotirali nacionalisti. A knjiga je posvećena istoriji Stare Rusije. Toločko je pristalica tradicionalnog shvatanja Kijevske Rusije kao zajedničke kolevke iz koje su potekla tri slovenska naroda.

Grupa ekstremista iz stranke „Svoboda” sabotira prezentaciju knjige „Gde je nastala ruska zemlja” poznatog ukrajinskog istoričara Petra Toločka (desno) u Centru ruske nauke i kulture u Kijevu. Tridesetak osoba je  zauzelo salu na spratu i blokiralo posetioce, a među njima i predstavnike ruske ambasade.

Nacionalisti su okarakterisali Toločka kao „antiukrajinca“ i optužili ga za negiranje samog postojanja Ukrajinaca.

Očigledno su bili inspirisani izjavama pomenutog istoričara da se u dalekoj prošlosti 
ne može tražiti Ukrajinac u njegovom savremenom etnokulturnom obliku. Po mišljenju ovog naučnika, ni Kijevska Rusija se ne može tretirati kao ukrajinska država iz prostog razloga što je ona obuhvatala ogromnu teritoriju od Novgoroda na severu (Novgorodu su pripadale zemlje do Vologde i Karelije na severu – one su zvanično bile u sastavu staroruske države) do Karpata na zapadu i sliva Volge i Oke na istoku. Ogroman deo te teritorije se nalazi u današnjoj Rusiji.

Toločko naglašava da je potpuno pogrešno odvajati od Kijevske Rusije istoriju teritorije koja je kasnije postala Moskovska kneževina. Na oba mesta su vladali knezovi iste novgorodske dinastije Rjurikoviča. Oni su bili bliski rođaci. Prema ukrajinskoj interpretaciji ispada da je, na primer, otac knezovao u Kijevskoj Rusiji, a sin u nekakvoj zamišljenoj državi 12. veka koja se zvala Moskovija. Međutim, staroruski vladari su bili međusobno tesno povezani, a 
ideja jedinstva Stare Rusije bila je lajtmotiv svih straroruskih letopisa. Petra Toločka brine tendencija mitologizacije ukrajinske istorije, što se već odražava u školskim i univerzitetskim udžbenicima.

Članak je deo serije tekstova „Mitovi ruske istorije“ na portalu Russia Beyond.

Aleksej Timofejčev,
Russia beyond

Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
 



  • Izvor
  • foto: Panorama Kijeva. Ukrajina. Getty Images / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...


Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...

Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila


Navršilo se tačno 81 godina od završetka velike napadne operacije Crvene armije koja je imala za cilj da probije opsadu Lenjingrada, čijem stanovništvu je usled teškog bombardovanja i permanentne...

Izborna kampanja koja je u svom finišu, manifestuje svoje uticaje na najneverovatnije načine.  


Na današnji dan , pre 24 godine, izvršeno je plansko izmeštanje jedinica Prištinskog korpusa sa Kosova i Metohije u skladu sa naređenjem Štaba Vrhovne komande str. pov. br. 01/6019-10...


Ostale novosti iz rubrike »