BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Lavrov: Rusija će odgovoriti na američke agresivne napade

Lavrov: Rusija će odgovoriti na američke agresivne napade
28.12.2019. god.
"Prosuđivaćemo raspoloženje Vašingtona samo po delima"


U iščekivanju Nove godine, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je u intervjuu za RIA Novosti o svojim očekivanjima u spoljnoj politici u narednoj godini, od kojih će zavisiti razvoj međunarodne situacije i da li se Moskva namerava vratiti u format G8. Takođe je rekao da postoje rokovi za produženje Ugovora o smanjenju ofanzivnog naoružanja, koji je i dalje poslednji instrument koji ograničava nuklearni raketni potencijal dve najveće nuklearne sile, te je podelio svoju viziju situacije sa izgradnjom gasovoda "Severni tok 2" i američkim sankcijama protiv ovog projekta.

- Da li je povratak Rusije u G8 sledeće godine realan? Da li je o ovom pitanju razgovarano tokom Vašeg nedavnog sastanka sa Donaldom Trampom? Da li je uputio poziv predsedniku Putinu na samit u SAD? Kakva su očekivanja za narednu godinu u spoljnoj politici, uključujući SAD?

- Koristimo još uvek ispravne izraze. Nije se Rusija povukla iz Grupe osam. Podsećam Vas da je nakon državnog udara u Ukrajini početkom 2014. godine, preostalih sedam članova Grupe odbilo da učestvuje u događajima tokom ruskog predsedavanja. Drugim rečima, "sedmorka" je napustila ovaj format. Kao što je predsednik Putin primetio, "ako naši partneri žele da dođu kod nas, bićemo srećni". Dodajem da ih možemo prihvatiti u Moskvi, Sankt Peterburgu, Sočiju ili, na primer, na Jalti.


U celini, Rusija nema ni podsticaja ni želje da obnovi ovaj format. Tokom moje posete Sjedinjenim Državama, ovo pitanje nije razmatrano i trenutno nije na rusko-američkom planu. Grupa sedam, stvorena još u doba Hladnog rata i više se ne bavi modernim izazovima, pre svega zato što novi svetski centri ne učestvuju u njenom radu. A bez njihovog doprinosa, jednostavno je nemoguće efikasno suočiti se sa mnogim izazovima i pretnjama našeg vremena.

Nije slučajno što se danas rasprava o mnogim ključnim pitanjima, ne samo globalne ekonomije, već i politike, uspešno vodi upravo u okviru G20. Pored G20, Rusija takođe aktivno učestvuje u radu takvih asocijacija nove vrste kao što su, na primer, BRIKS i ŠOS, gde se odluke ne nameću, već se donose na osnovu uravnoteženog konsenzusa. Te multilateralne strukture već su postale važni stubovi nastajanja pravednije i demokratske multipolarne arhitekture svetskog poretka.


Prognozu za narednu godinu nije lako napraviti. Mnogo toga zavisiće od spremnosti zapadnih partnera, pre svega Vašingtona, da odustanu od opakih metoda ucena, pritiska, jednostranih sankcija, da se počnu pridržavati međunarodnog prava i da se u celini upuste na put uzajamno poštujućeg dijaloga u ime efikasnog razmršavanja mnogih čvorova našeg vremena. Rusija će sa svoje strane nastaviti da doprinosi jačanju ujedinjujućih principa u svetskim poslovima, održavanju globalne i regionalne sigurnosti u svim svojim dimenzijama i održivom političkom i diplomatskom prevazilaženju brojnih kriza i sukoba, bilo u Siriji, bilo u susednoj Ukrajini. U tu svrhu iskoristićemo potencijal našeg članstva u globalnim upravljačkim strukturama kao što su UN i G20, kao i mogućnosti našeg predsedavanja u BRIKS-i i ŠOS-u.


Na perspektive rusko-američkog dijaloga gledamo realno, posebno u pozadini teške domaće političke situacije u Sjedinjenim Državama i predstojećih predsedničkih izbora. Poslednji neprijateljski koraci Vašingtona jasan su dokaz tome. Sa svoje strane, nastavićemo da preduzimamo sve potrebne mere kako bismo obezbedili sopstvenu bezbednost, interese ruskih građana i preduzeća, i adekvatno odgovorili na agresivne napade. Štaviše, mi sami ne težimo za konfrontacijom. Otvoreni smo da zajedno pronalazimo rešenja važnih problema za naše države i ceo svet.

Naši predlozi za uspostavljanje saradnje u raznim oblastima i dalje važe. Mnogi od njih mogu se sprovesti u bliskoj budućnosti. Na primer, pokretanje aktivnosti, kako su se predsednici dogovorili, Poslovnog saveta i Ekspertskog saveta. Između ostalih naših predloga su razmena pisama sa garancijama o nemešanju u međusobne unutrašnje stvari, početak dijaloga o američkoj sajber bezbednosti, zajednička izjava o neprihvatljivosti nuklearnog rata, proširenje sporazuma START, moratorijum na razmeštanje raketa i drugi koraci za jačanje strateške stabilnosti. Naravno, mi ćemo prosuđivati raspoloženje Vašingtona samo po delima.

- Postoje li rokovi za produženje sporazuma START? Ako ga nije moguće produžiti, da li će Rusija odmah početi da razvija i raspoređuje dodatno strateško oružje ili je moratorijum sličan onome koji je uveden nakon propasti Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa?

- Predsednik jasno je formulisao ruski pristup o izgledima sporazuma START. Mi se zalažemo za njegovo produženje bez preduslova. Kada je reč o rokovima, Vladimir Putin je rekao da je Rusija spremna da produži sporazum "odmah, što je pre moguće, neposredno pre kraja ove godine".

Ne postoje rokovi za produženje, ali proces će morati biti okončan pre isteka Sporazuma 5. februara 2021. godine. To uključuje ne samo postizanje sporazuma s Amerikancima, već i provođenje određenih postupaka u Saveznoj skupštini, jer će se fokusirati na izmenu saveznog zakona br. 1 od 28. januara 2011. godini o ratifikaciji sporazuma START. Dakle, nije ostalo mnogo vremena.

Rusija smatra da je primereno održavati ugovoreni režim, koji ostaje poslednji međunarodni pravni instrument za međusobno ograničenje nuklearnih i raketnih potencijala dve najveće nuklearne sile i pružanje predvidljivih i proverljivih aktivnosti u ovoj oblasti. Pored toga, produženje bi obezbedilo dobitak u vremenu, koji bi mogao da se iskoristi za razmatranje pristupa mogućim oblicima i metodama kontrole novog oružja i vojne tehnologije.

Sjedinjene Države još nisu razjasnile svoje stajalište o produženju sporazuma START. Ipak, smatram preuranjenim govoriti o bilo kojem drugom scenariju.

- Kraj godine je obeležio pojačane aktivnosti protivnika projekta "Severni tok 2". Postoji li opasnost da se obustavi izgradnja? Zbog nestabilnog položaja naših zapadnih partnera, nije li vreme da Rusija sprovede svoju diverzifikaciju - radikalno preusmeri svoj izvoz ugljovodonika? Da li se Kina smatra najperspektivnijom zamenom za Evropu?

- Izgradnja gasovoda "Severni tok-2" se bliži kraju, zbog čega su njegovi protivnici pojačali napore koji imaju za cilj da poremete projekat. Uključivanje sankcija u američki zakon o potrošnji za odbranu u 2020. godini izrazito je cinično mešanje u evropske poslovne. Neki američki senatori su direktno pretili rukovodstvima firmi koje učestvuju u izgradnji. Cilj, naravno, nije briga za evropsku energetsku bezbednost, koju "Severni tok 2" jača, već guranje američkog gasa na evropsko tržište. Ovo je sjajan primer nelojalne konkurencije i politizacije energetskog sektora.

Uvereni smo da će, uprkos stalnom pritisku, gasovod "Severni tok 2" biti završen. Evropa je svesna prednosti stvaranja dodatne izvozne rute, mada, nažalost, postoje zemlje spremne da rade za inostrane kustose na štetu vlastite energetske bezbednosti i dobrobiti svojih građana.

Evropsko tržište gasa i dalje je glavno za nas, godišnji obim izvoza je oko 200 milijardi kubnih metara. Istovremeno, uspešno proširujemo energetsku saradnju sa zemljama azijsko-pacifičkog regiona, gde potražnja za resursima ugljovodonika i dalje raste. Početkom decembra pušten je u rad gasovod "Snaga Sibira" koji će osigurati održive isporuke gasa Kini u budućnosti do 38 milijardi kubnih metara godišnje. Zajedno sa stranim partnerima razvija se arktička baza resursa, uključujući u okviru projekata "Jamal" i "Arktik". Da bismo osigurali izvoz ruskih energenata u azijsko-pacifičke zemlje, razvijamo transportnu logistiku Severnog morskoh puta. Rusija će nastaviti da radi na diverzifikaciji izvoznih destinacija za isporuke ugljovodonika.


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © RIA Novosti / TASS/POOL Pereйti v fotobank/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...


Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...

Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu


Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti.  O datumu završetka specijalne operacije

Po mišljenju doktora istorijskih nauka Jelene Guskove, sadašnji položaj Srbije uslovljen je dugogodišnjom politikom jednostranih ustupaka koje je Beograd činio u odnosima sa Prištinom. A danas Srbija nema mnogo...


Tradicionalni božićni konvoj humanitarne organizacije \"Solidarnost za Kosovo” stigao je u srpske enklave. Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i osnivač organizacije “Solidarnost...


Ostale novosti iz rubrike »