BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Intervju : Ivan Karić

Intervju : Ivan Karić
26.11.2018. god.
O ekologiji, životnoj sredini i procesu pridruženja EU razgovarali smo sa gospodinom Ivanom Karićem, državnim sekretarom u Ministarstvu zaštite životne sredine.

1. Koliko je Ekologija i zaštita životne sredine bitna tema na putu Srbije ka EU?

U praktičnom smislu, Poglavlje 27 je najkomplikovanije i najskuplje na putu ka Evropskoj Uniji. Sa druge strane, biće vrlo zahtevno za implementaciju i finansiranje, ali efekti na životnu sredinu i zdravlje građana i građanki Srbije će biti višestruko korisni. Potrebno je da se prenese i sprovede oko 200 EU propisa, u oblastima kao što su upravljanje otpadom, otpadne vode, industrijsko zagađenje, kvalitet vazduha, zaštita prirode, hemikalije, buke, klimatske promene i civilna zaštita. Pregovaračka grupa koju vodim se uspešno priprema za pregovaranje u ovom poglavlju i već smo završili nekoliko koraka u celom procesu (5. juna 2018. predat je 1. Nacrt na neformalne konsultacije u Evropsku komisiju).

Trenutno smo u stadijumu razvoja drugog Nacrta Pregovaračke pozicije koja bi trebalo da ode na neformalne konsultacije u Evropsku komisiju do 31.12.2018. Dalje, većina zahteva iz pregovaračke pozicije mora biti sprovedena pre pristupanja EU, ovog trenutka referentna godina je 2025. Istovremeno je uočeno da je dostizanje potpune usaglašenosti sa pravnim tekovinama EU jedan od glavnih izazova u procesu pristupanja i da je neke zahteve moguće ispuniti samo u dugoročnom periodu za šta ćemo kao država tražiti prelazne periode.

2. Koji su sve programi za podršku razvoju ekologije dostupni Srbiji iz fondova EU?

U pred-pristupnom periodu za zaštitu životne sredine najznačajniji su IPA programi. Iz ovih programa Srbija je finansirala vrlo važne programe u oblasti deponovanja smeća i upravljanja otpadom, kao i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Evropska unija je Srbiji donirala više od 400 miliona evra za zaštitu životne sredine, kroz različite projekte usmerene na sve podoblasti – od zaštite voda i vodosnabdevanja, unapređenja kvaliteta vazduha, do upravljanja otpadom. Pomoć od 402 miliona evra, koja se odnosi na period od 2000. godine do danas, obuhvata i reformu zakonodavstva i izgradnju kapaciteta. U istom periodu, država Srbija uložila je 196 miliona evra u unapređenje životne sredine. Neki od rezultata su u oblasti unapređenja kvaliteta vazduha i to uz donaciju EU uvedeno je automatsko merenje i postavljene su merne stanice širom zemlje. U termoelektranama u Obrenovcu ugrađeni su filteri, dok je u Kolubari instalirana oprema za merenje emisije štetnih supstanci. U Subotici, Pirotu, Užicu i Sremskoj Mitrovici/Šapcu izgrađene su regionalne deponije, dok su u više gradova obnovljeni ili izgrađeni sistemi za vodosnabdevanje. Najveći deo doniranih sredstava, 41,3% uložen je u tretiranje otpadnih voda.

3.Zelena energija je jedna od glavnih tema u svetu. Gde se Srbija nalazi na svetskoj mapi obnovljive energije?

Potencijali „zelene energije“ su veoma značajni i procenjuje se da iznose oko 5,65 Mtoe godišnje. Najviše potencijala je u biomasi i to više od 60%. O tome se, nažalost, priča i piše veoma malo, jer se favorizuju male hidro-elektrane, za koje ima sve više dokaza da svojim radom u dugoročnom periodu ozbiljno narušavaju biodiverzitet i kvalitet životne sredine. Pored ovih izvora, postoje određeni potencijali u geotermalnoj energiji, energiji vetra i sunca, kao i bio razgradivom delu otpada. Republika Srbija je preuzela obavezu da do 2020. godine poveća učešće obnovljivih izvora energije sa sadašnjih oko 22% na 27% u bruto finalnoj potrošnji i 10% učešća obnovljivih izvora energije u sektoru saobraćaja.
Zbog negativnih ekoloških efekata malih hidroelektrana (uočenih u Austriji, Nemačkoj, Francuskoj i Italiji) vode se ozbiljne diskusije u Evropskom parlamentu o potrebi korišćenja i na drugoj strani ekološkoj šteti mini-hidroelektra. U Evropi je izgrađeno oko 24.000 malih hidroelektrana (7.500 samo u Nemačkoj), što znači da se na svakih 27 kilometara nalazi po jedna.
Kao predsednih Zelenih u Srbiji protivim se njihovoj izgradnji u zaštićenim područjima, a mislim da je neophodno biti vrlo obazriv prilikom njihove izgradnje i u „nezaštićenim zonama“. Ukoliko se nastavi ovaj krajnje neekološki poduhvat „zatrpavanja“ potoka i rečica u cevovode naći ćemo se pred mogućnošću da totalno uništimo najleše delove Srbije i ostanemo bez mnogih retkih i ugroženih biljaka i životinja.

4. Koje aktivnosti Ministarstva biste posebno izdvojili?

Pripremamo 2. Nacrt pregovaračke pozicije na neformalne konsultacije do kraja godine i to znači da smo veoma blizu finalnoj verziji i mogućnosti da otvorimo Poglavlje 27 do kraja 2019. Veoma značajna jeste i borba protiv ekološkog kriminala, koju vrlo uspešno sprovodimo. Pokrenuli smo realizaciju sakupljanja i zbrinjavanja istorijskog opasnog otpada. Započeli projekat ekološkog pošumljavanja zajedno sa lokalnim samoupravama, kojima sada pomažemo u izradi i realizaciji projekata sanacije i rekultivacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija i smetlišta. Pripremili Zakon o klimatskim promenama, učestvovali smo i u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i podsticali razvoj kružne ekonomije i reciklaže. Posebno je značajna odluka kojom smo prepolovili upotrebu plastičnih kesa.

5. Šta biste izdvojili kao najveći doprinos Zelenih Srbije?

Zeleni Srbije su prva zelena i ekološka partija u istoriji našeg parlamentarizma koja je ušla u skupštinu, 2012. godine. Od tada smo imali stotine amandmana, bili smo u 20 najaktivnijih poslanika tih nekoliko godina i stalno izlazili sa predlozima za unapređenje životne sredine i kvalitet zdravlja.
Godinama tražimo osnivanje posebnog ministarstva, i to se 2017. i dogodilo. O tome smo više puta govorili u parlamentu, u medijima, i slali inicijative premijeru i Vladi. Posebno ministarstvo za ekologiju je sigurno jedan od najvećih uspeha.
Najznačajnije aktivnosti u prethodnim godinama jesu borba Za Srbiju bez GMO, prikupljenih 38.000 potpisa građana i deklaracija koja je potpisivana širom Srbije. Veoma značajne jesu naša borba protiv transmasti u ishrani i zahtev za biološki vrednom ili organskom užinom u obdaništima i osnovnim školama. Predstavili smo program energetske tranzicije, energetske samodovoljnosti i energetske efikasnosti kao najboljeg modela racionalizacije potrošnje električne energije. Predlažemo osnivanje nezavisnog kapitalnog i rivolving zelenog fonda koji bi bio investicioni mehanizam pokretanja ekološkog razvoja. U okviru Zelenih Srbije osnovali smo Centar za zelenu ekonomiju i kroz njega promovisali eko inovacije i praktična rešenja kružne ekonomije koja bi unapredila privredu Srbije i otvorila zelena radna mesta.

6. Da li se Srbja može priključiti Evropskim projektima "zelene ekonomije" - reciklaže elektronskog otpada, novih ekoloških materijala i ekološke proizvodnje?

Srbija može i mora da promoviše i pomaže zelenu i kružnu ekonomiju. To je u 21. veku mehanizam za pokretanje zelene industrije i privrede, zelene energije i energetske efikasnosti, organske poljoprivrede, održivog turizma i razvoj ekoloških inovacija. Ove godine je u Evropskom parlamentu usvojen novi paket propisa o kružnoj ekonomiji, koji uključuje direktive iz sektora otpada kao način da se smanji zagađenje i otvore nova radna mesta. Upravljanje otpadom na efikasniji način je prvi korak ka kružnoj ekonomiji, u kojoj je neophodno da se svi proizvodi i materijali recikliraju ili koriste više puta. Cirkularni ekonomski paket daće jasan signal privrednicima da koriste sve alate koji su na raspolaganju za transformaciju svoje ekonomije, otvarajući put novim poslovnim prilikama i podizanju konkurentnosti. Inovativni i efikasniji načini proizvodnje i potrošnje trebalo bi da se sve više pojavljuju kao rezultat podsticaja koji se uspostavljaju. Primena principa zelene i kružne ekonomije ima nameru da uspostavi značajan broj novih radnih mesta, uz očuvanje dragocenih i sve oskudnijih prirodnih resursa, smanjujući uticaj korišćenja resursa na životnu sredinu i dodavanje novih vrednosti, pre svega ekonomskih, društvenih i socijalnih, otpadnim materijalima.
Prema trenutnim procenama Pregovaračke grupe 27, biće potrebno investirati preko 8 milijardi evra samo u sektor otpada i voda. Potrebno je planirati približno 100 miliona evra za implementaciju do ulaska Srbije u EU i do 400 miliona u godinama posle toga. Očekuje se da ćemo imati u proseku 8 novih projekata godišnje do pristupanja, i 32 projekta godišnje posle pristupanja. Nedavno usvojene promene Zakona o zaštiti životne sredine su otvorile mogućnost za kofinansiranje EU i biletarnih projekata.

Ivan Trajković 




Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...


Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...

Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu


Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti.  O datumu završetka specijalne operacije

Po mišljenju doktora istorijskih nauka Jelene Guskove, sadašnji položaj Srbije uslovljen je dugogodišnjom politikom jednostranih ustupaka koje je Beograd činio u odnosima sa Prištinom. A danas Srbija nema mnogo...


Tradicionalni božićni konvoj humanitarne organizacije \"Solidarnost za Kosovo” stigao je u srpske enklave. Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i osnivač organizacije “Solidarnost...


Ostale novosti iz rubrike »