BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Milovan Vitezović: Kosovo je srbsko dok je srbskih pesnika

Milovan Vitezović: Kosovo je srbsko dok je srbskih pesnika
27.05.2018. god.
Svetozar Miletić i Jaša Tomić su junaci dostojni vilijema Šekspira. Pišući o Svetom Savi, prezreo sam i prozreo istorijsko neznanje


Vest da mu je knjiga sa oko 1.500 izabranih aforizama pod naslovom "Čoveče, naljuti se" (Človeče, nazlob se") upravo objavljena u Pragu na češkom jeziku, Milovan Vitezović primio je marljivo zadubljen u scenario radnog naslova "Svetozarje srbsko".

Već mesecima jedan od naših najcenjenijih, najprevođenijih i najcitiranijih savremenih književnika vredno piše scenario za film, igranu seriju i tekst predstave, kojima će, uz niz svečanosti, ove godine biti obeležena stogodišnjica prisajedinjenja Srema, Bačke, Banata i Baranje Kneževini Srbiji, govori Milovan za Novosti.

- To čega sam se poduhvatio, iz čega ću, verujem, srećno "izneti glavu", za mene je velika odgovornost. Lične i porodične drame Svetozara Miletića i Jaše Tomića dostojne su antičkih dramatičara i Šekspira. Miletić je izdržao više od pet godina robije i gotovo deceniju boravka u zavodima za mentalno zdravlje. Istrage, koje su ga umno poremetile, bile su vođene nad celim njegovim narodom. Pri tome, Anka i Svetozar Miletić imali su i porodičnu dramu sa gubitkom sedmoro od devetoro dece - kaže Vitezović, u intervjuu za "Novosti".

* Kako ste se pripremali za omaž Miletiću, Jaši i svim drugim značajnim Srbima u Ugarskoj?


- Ponovo sam "iščitao" vreme, sve Svetozareve biografije, kao i biografije njegovih saboraca i sledbenika, upoznao se s biografijama njegovih protivnika i sporitelja. Najtemeljnije sam se upoznao sa izdanjima njegovih knjiga i studija o njemu. To sam isto uradio i sa drugim junakom, Jašom Tomićem, koji je, oženivši se Miletićevom kćerkom Milicom, postao i nosilac njegovog političkog testamenta. Kada je Jaša u pitanju, temeljno sam upoznao i njegovo obimno književno romansijersko, pesničko i esejističko-političko delo u više desetina knjiga. Imao sam i stručne konsultante, akademika Vasilija Krestića, istoričare Dejana Mikavicu, Đorđa Srbulovića, Žarka Dimića, Nebojšu Kuzmanovića, Draga Njegovana i pesnika i politologa Igora Mirovića.


* Braneći čast svoje žene Milice, Jaša Tomić je izdržao šest godina robije i potom nastavio bitku za prisajedinjenje vojvođanskih oblasti Srbiji...


- Celi život, i Svetozarev i Jašin, bio je jedan veliki ustanak koji je počeo Majskom skupštinom u Karlovcima 1848. godine i koji se završio prisajedinjenjem, odnosno slobodom Srba u Vojvodini i objedinjenjem srbskog naroda i njegovog duhovnog prostora. Verujem da sam to dao dramski uverljivo i istorijski istinito. Mislim da je ovde vrh mojeg dramaturškog umeća i moje veštine da vladam dijalozima, čak i da u njima formulišem karaktere. Slobodan Terzić, umetnički direktor "Košutnjak filma", koji će realizovati film i seriju, dao mi je pritom najveću pohvalu rekavši da su svi junaci veoma živi i da će se i samim čitanjem pojmiti epoha i istorija svih srbskih sredina.

* Ima li razlike u pristupu istorijskoj tematici iz prošlosti Vojvodine?


- Još u seriji "Vuk Karadžić" imao sam, po prirodi stvari, dosta Srba junaka sa tih prekosavskih i prekodunavskih prostora. Naročito prosvetnih i kulturnih junaka. Počev od prvog nosioca ideje o svesrbskom oslobođenju Stefana Stratimirovića, arhimandrita istoričara Jovana Rajića, Lukijana Mušickog, pa ustanika Sime Sarajlije, Boža i Mihaila Grujovića, Ivana Jugovića, Stefana Živkovića i obnovitelja srpske države Dimitrija Davidovića, Jovana Hadžića, Joakima Vujića, Dimitrija Isailovića...


* Reč je o čitavom nizu dičnih imena, značajnih za ceo srbski nacion...

- Jedan od njih je Dositej Obradović. Kao veliki znalac Evrope svoga vremena, došao je u Srbiju u ustanku da bude Karađorđev savetnik, njegov diplomata, utemeljivač škola i prvi popečitelj prosveštenija. On je kao ministar prosvete otvorio Veliku školu "kakve kod Srba dotad nije bilo", što je primetio Vuk Karadžić kao učenik. Zatim Ivan Jugović, profesor čuvene Karlovačke gimnazije. Prešao je u Srbiju da bude glavni sekretar Praviteljstvujuščeg sovjeta i da je pravno utemelji. Bio je tajni Karađorđev diplomata. Moramo pomenuti i Dimitrija Davidovića, osnivača "Novina serbskih" u Beču, Jovana Popovića Steriju, tvorca beogradskog pozorišta, utemeljitelja Narodnog muzeja i Narodne biblioteke, dr Jovana Hadžića koji je sa Savom Tekelijom i značajnim pismenim Srbima osnovao u Pešti Maticu srpsku.

* Kada ste pisali dramu "Princ Rastko - monah Sava", a potom i TV seriju, čestitao vam je i patrijarh Pavle?


- Njegova čestitka je za pamćenje. Ja sam pripremao televizijsko dramsko žitije Svetog Save. Hteo sam i uspeo da budem na svakom mestu na kome je on bio, od Raške i Zete do Minhena (kod Barbarose), od Svete Gore do Konstantinopolja (Carigrada), od Svete zemlje Jerusalima i Vitlejema do Judejske pustinje (Mar Sabbe), od Svete Katarine na Sinaju do Aleksandrije, od Nikeje do Trnova... Prošao sam ceo put.

* Kakve se pouke mogu izvući iz života utemeljivača Srpske pravoslavne crkve?


- Pišući o Svetom Savi naučio sam se najvećoj odgovornosti i zauvek sam zamrzeo književnu aroganciju, umišljenost, iza koje stoji površnost. Prezreo sam i prozreo istorijsko neznanje. Ako se čovek veže za reč, onda je pisac njom i naoružan i okovan.

* Naredne godine navršiće se osam vekova autokefalnosti Srpske crkve. Kako primereno obeležiti taj jubilej?


- Mislim da tu proslavu treba na prvom mestu prepustiti Pravoslavnoj crkvi. Ona će sačuvati dostojanstvo Svetog Save.Smatram da građanski deo proslave treba odrediti istorijski, kao suočavanje naroda sa sobom.

* Evropa i svet prelamaju Balkan kroz sudbinu Kosova i Metohije, pritiskaju nas da ga se odreknemo...


- Nama se vreme deli na pre Kosova i posle Kosova. Sad ne možemo lomiti vreme na tri polovine. Govorio sam i pisao o Kosovu. Tako sam, što je bila jeres krajem osamdesetih, predložio da se vrate crkvama oduzeta imanja (dakle, cela Metohija). Ja se Kosova ne mogu odreći, jer sam srbski pesnik. I Kosovo nikad neće prestati da bude srbsko dok je srbskih pesnika. Oni koji nisu o Kosovu još zapevali, kao da nisu ni propevali. Ko nikad ne zapeva o Kosovu ostaće pod kosovskom kletvom srpske pesme i nikada ne može biti smatran nacionalnim pesnikom.

OD JEZIKA NAPRAVILI KRPU

* Koju srpsku osobinu najmanje volite?


- Srpske deobe. Naročito sam protiv toga da se Srbija postrojava na parove razbrojs - prva Srbija, druga Srbija... Nervira me još što prejaka reč ima nagazni karakter. Nervira me što smo od jezika napravili krpu. Nerviraju me političari koji drže govore i kad je minut ćutanja! I slično.

VITEŠKA BIOGRAFIJA

Gotovo da ne postoji književna nagrada koja nije dospela u ruke Vitezovića. Autor je tekstova za kultnu seriju "Vuk Karadžić", koja je na listi filmske i televizijske baštine Evrope, filma "Lajanje na zvezde", TV serijala "Šešir profesora Koste Vujića." Svih 12 njegovih romana su bestseleri, a objavio je pedesetak knjiga u 200 izdanja.

Samo u Rusiji roman "Čarape kralja Petra" imao je tiraž od 180.000 primeraka, a poneo je i nagradu Imperskaja kultura Saveza pisaca Ruske Federacije. O serijalu koji se upravo snima po motivima ove knjige, autor je želeo da kaže samo ovo: "Klonim se svake egzaltacije i strahujem od ekranizacije ovog romana."

Jovanka Simić,
Novosti



  • Izvor
  • foto: A. Stevanović / Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...


Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...

Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu


Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti.  O datumu završetka specijalne operacije

Po mišljenju doktora istorijskih nauka Jelene Guskove, sadašnji položaj Srbije uslovljen je dugogodišnjom politikom jednostranih ustupaka koje je Beograd činio u odnosima sa Prištinom. A danas Srbija nema mnogo...


Tradicionalni božićni konvoj humanitarne organizacije \"Solidarnost za Kosovo” stigao je u srpske enklave. Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i osnivač organizacije “Solidarnost...


Ostale novosti iz rubrike »