BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: EU ucenjuje Srbiju preko Kosova - Jan Kavan

RT: EU ucenjuje Srbiju preko Kosova - Jan Kavan
11.03.2018. god.


Izvor: Vostok / RT

Takozvana Republika Kosovo je pre deset godina proglasila nezavisnost od Srbije. Kakve posledice je ovaj potez donio zemlji i svetu? Razgovaramo sa Janom Kavanom, bivšim predsednikom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i bivšim ministrom spoljnih poslova Češke Republike.

Sofi Ševardnadze: Jan Kavan, bivši predsednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i bivši ministar spoljnih poslova Češke Republike, dobrodošli u emisiju. Zaista je sjajno što ste sa nama. Gospodine Kavan, pre 10 godina, Evropa je dobila novu "državu" rođenu na Kosovu. Tada ste rekli da je proglašenje nezavisnosti i njeno priznanje velika greška. 10 godina posle, da li i dalje mislite isto?

Jan Kavan: Da, ubeđen sam da je to bila greška. Video sam to od samog početka. Zapravo, greška je veoma učtiv i mekan izraz. Ja bih rekao da je priznanje nezavisnosti Kosova brutalno kršenje međunarodnog prava, teško kršenje Helsinškog sporazuma, kao i Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, a koja je jasno stavila do znanja da je Kosovo u to vreme trebalo da ostane deo bivše Savezne Republike Jugoslavije. Jednostrano proglašenje nezavisnosti jasno je prekršilo sve ove međunarodne zakonske odredbe i prema mom mišljenju postavilo je veoma opasan presedan za druge manjinske ili secesionističke pokrete da proglase jednostranu nezavisnost. Nisam bio iznenađen ni nezavisnosti Krima.

SS: To je moje sledeće pitanje. Gospodine Kavan, htela sam da Vas pitam - rekli ste da su priznavanje proglašenja nezavisnosti Kosova i neprepoznavanje Abhazije ili Krima dvostruki aršini - ali zapadne sile objašnjavaju da su svi ovi slučajevi jedinstveni i da ih ne treba ih koristiti kao presedan jedan za drugog. Da li se slažete s njihovom tačkom gledišta?

JK: Po mom mišljenju, takvi politički potezi stvaraju presedane pozitivne ili negativne. Što se mene tiče i ja nisam jedini, mnogi od mojih kolega u češkoj skupštini smatraju da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova stvorilo presedan za Severnu [Južnu] Osetiju, za Abhaziju, za Krim. U budućnosti, Katalonci u Španiji mogu biti inspirisani ovim ili bilo kojim drugim sličnim pokretima. Stoga, kao bivši diplomata, jako verujem u poštovanje odredaba međunarodnog prava. Stoga, ako se pozivam na Helsinški sporazum, sviđa mi se ideja da razbijanje takvih entiteta treba da bude rezultat sporazuma između obe strane. Ako bi se Beograd sa time složio, onda u redu. Isto kao kad je moja zemlja Čehoslovačka podeljena na Češku i Slovačku, to je rezultat sporazuma između dva dela, što, po meni, odgovara međunarodnom pravu. Ali jednostrano proglašenje nezavisnosti je pogrešno.

SS: Želim malo da pričam o samom Kosovu. Po otcepljenju Kosova, etnički Srbi na severu su obećali da će ignorisati novu državu - i godinama je to ono što su uradili. Ponekad su tenzije rasle tako visoko da je bivši predsednik Srbije rekao da je spreman da pošalje trupe da zaštiti srbsko stanovništvo tamo. Može li biti sukoba između Srbije i Kosova zbog severnih teritorija?


JK: Nadam se da svi sukobi neće predstavljati oblik vojne konfrontacije, već sukoba koji se može rešiti pregovorima i političkim sredstvima. Ali, po mojim informacijama, položaj srpske manjine na Kosovu, na primer, oko Mitrovice, nije onaj koji bi odgovarao kriterijumima EU za tretman manjina. I nadam se da će se, kada se pregovori Prištine i Beograda u EU nastave dalje, Evropska unija će osigurati da će obe države u potpunosti biti u skladu sa kriterijumima iz Kopenhagena i drugim kriterijumima, uključujući i kriterijume za tretiranje manjina. Stoga se to mora odraziti na nivou obrazovanja, stepenu pristupa njihovim verskim objektima, crkvama, ceremonijama itd.


SS: Ali, gospodine Kavan, šta Vam daje nadu da će se pridržavati normi iz Kopenhagena?


JK: Ako žele da se pridruže Evropskoj uniji, kriterijumi iz Kopenhagena su jedni od osnovnih. Ne mogu da vidim kako bi mogli da se priključe EU ako se, na primer, krši demokratija, ako su optuženi ili se doživljavaju kao korumpirana i neefikasna zemlja koja bi ignorisala vladavinu prava. Za mene su kriteriji iz Kopenhagena nešto nezaobilazno. Oni moraju da se usaglase, u suprotnom se ne mogu pridružiti Evropskoj uniji.

SS: Većina na Kosovu su Albanci. Albanski premijer već je u jednom trenutku izrazio ideju o jednom predsedniku za dve zemlje. Da li mislite da bi Albanija na kraju mogla da prisvoji Kosovo, ukoliko se Kosovo ne sjedini u bliskoj budućnosti?

JK: To je vrlo složeno pitanje. Ako kritikujem jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, to ne znači da Kosovo treba u osnovi preuzeti Albanija. Naravno, priznajem da je u obe zemlje stanovništvo etnički albansko. Međutim, postavilo bi se pitanje samog principa o kojem sada govorimo. Ako se Kosovo proglasi za suverenu nezavisnu zemlju onda ne mogu sasvim predvideti kako međunarodnim zakonom može postati pokrajina ili deo nekog saveznog aranžmana sa Albanijom. Mislim da bi to bilo neprihvatljivo za vladu Srbije. I nadam se da bi bilo neprihvatljivo većini međunarodne zajednice.

SS: Specijalni sud na Kosovu - tribunal osnovan da istražuje zločine pripadnika "Oslobodilačke vojske Kosova" tokom sukoba sa Srbijom - je u opasnosti, a kosovski parlament razmatra njegovo suspendovanje. Od premijera, do predsednika i predsednika parlamenta, svi bivši komandanti "OVK". Mislite li da je ovde mutna igra, neko hoće da zatvori stvari?

JK: Čujem od nekih mojih prijatelja koji žive u regionu koji su bliski rukovodstvu ili na nekim uticajnim položajima na Kosovu i dalje pripadnici OVK-a koji su u prošlosti bili barem snažno osumnjičeni da su počinili zločine tokom vojnog sukoba. Ako je to slučaj, trebalo bi da im se sudi. Ja verujem u Haški sud, ali problem je u tome što nisu svi ljudi dovedeni u Hag. Neki koji su u prošlost dovedeni u Hag bili su iznenađujuće oslobođeni. Drugi ljudi su dobili vrlo oštre i visoke kazne. Dakle, to stvara atmosferu u kojoj se čitavo pitanje primene pravde baca u sumnju i to nije dobro za atmosferu pravde.

SS: Članstvo Srbije u EU počiva na priznanju Kosova, ali za sada javno mnjenje u Srbiji to neće dopustiti. Dakle, Srbija se nikada neće pridružiti EU - jer nikada neće priznati nezavisnost Kosova?

JK: Svestan sam ovog stanja i ja snažno verujem u Evropsku uniju. I verujem da i Kosovo i Srbija treba da postanu članice Evropske unije. Ali verujem da bi trebali postati članovi istovremeno - istovremeno, suočeni sa istim uslovima i istim kriterijumima ispunjavanja ovih uslova. Uslovi koje Evropska Unija trenutno daje Srbima - da prvo priznaju nezavisnost Kosova pre nego što uđu u EU - ja sam veoma nesrećan zbog toga jer to daje utisak ultimatuma, pritiska, čak i ucene, ako želite. To nije fer. Ovo stvara nepravedan položaj za Srbiju u poređenju sa stavom Kosova. Stoga se veoma nadam da će razumni političari u Evropskoj Uniji ponovo razmisliti o ovom stanju i potražiti kompromis između Kosova i Srbije, kompromisa, koji EU treba da obrazuje i napravi u kancelarijama EU. Kao što znate, u ovom trenutku još pet zemalja članica Evropske Unije nije priznalo Kosovo. I verujem da ukoliko takav kompromis ne bude postignut, nećete imati jednoglasno priznanje nezavisnosti i članstva Kosova u Evropskoj Uniji od strane svih država članica.

SS: Gospodin Kavan, kao što ste rekli u prvom delu našeg intervjua, EU je priznala Kosovo, ali puno članova EU nije - Rumunija nije, Grčka nije, Španija nije. Kako to treba da uradi Brisel, kada govorimo o evropskoj budućnosti za Kosovo?

JK: Da, pored zemalja koje ste pomenuli i Kipar i Slovačka nisu priznali nezavisnost Kosova. I to je razumljivo. Ako pogledate ovih pet zemalja, zajednički imenilac između njih su značajne manjine na njihovoj teritoriji - i stoga očigledan strah da priznavanje Kosova pod trenutnim uslovima može potaknuti te manjine da prate primer i proglase nezavisnost. I mislim da se Španija danas suočava sa problemom Katalonije, a možda u budućnosti i sa Baskijom, i potpuno je svesna ovih opasnosti i može biti jedna od zemalja koja pod pritiskom Brisela može pronaći najugodniji i prihvatljiviji način rasprave budućnosti Kosova. Trenutno ne vidim kako bi obe zemlje mogle da se pridruže Evropskoj Uniji ispunjavanjem uslova koje je iznela EU, tj. Srbija da prizna nezavisnost Kosova - nešto što, u potpunosti razumem, za njih je neprihvatljivo i slažem se sa njima. Ne sudim o meritumu slučaja u prošlosti o zajedničkoj istoriji dveju zemalja. Ali stvarno, proglašenje nezavisnosti po mom mišljenju predstavlja kršenje međunarodnog prava i ne vidim zašto države članice Evropske Unije, od Srbije sve do mojih najboljih prijatelja - Slovačke, Kipra, Španije, Rumunije itd. treba da prihvate kršenje međunarodnog prava koje se odvija u jednom delu Evrope i koje bi bilo osuđeno u drugim delovima svijeta, na primer, u Aziji.

SS: Što su Velika Britanija, Nemačka i Francuska bile tolike entuzijaste za nezavisno Kosovo? Šta ima tu za njih?

JK: To je vrlo dobro pitanje, ali mislim da biste trebali postaviti takvo pitanje predstavnicima Francuske, Britanije i Nemačke. U prošlosti je naravno poznato za Nemačku da je podržavala raspad bivše Jugoslavije, te podržavala nezavisnost Slovenije i Hrvatske. Možda veruju da su takve jednostrane deklaracije o nezavisnosti izraz principa samoopredelenja koji je važan međunarodni princip, ali se ne može koristiti za opravdanje drugih oblika kršenja međunarodnog prava. Mislim da bi bivše kolonijalne sile poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske sa istorijom teških pregovora o nezavisnosti njihovih bivših kolonija trebale biti svesne da pojednostavljena rešenja mogu stvarati probleme za budućnost - velike probleme kao što sada vidimo u Siriji, na Bliskom istoku itd. Tako da bih apelovao na te zemlje da ne pređu na lako rešenje koje podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova.

SS: EU je bila protiv ideje o škotskoj i katalonskoj nezavisnosti, iako su po tom pitanju održani referendumi, a Brisel ipak to odbacuje i staje u podršku Kosova. Zašto je to tako, zašto je nezavisnost Kosova tolika bolja od nezavisnosti Škotske ili Katalonije?

JK: Veoma dobro pitanje koje se vraća na ono što sam rekao ranije. To stvara presedan. Ne možete reći da je nešto dobro za Kosovo, a loše za Barselonu ili Krim, ili bilo šta drugo. Ili je princip dobar ili je princip loš, mora se podjednako primenjivati. I to se ne radi. To je ono zbog čega danas protestujemo. Postoji veliki broj članova parlamenta Češke Republike i drugih istaknutih ličnosti koji u ovom trenutku potpisuju peticiju upućenu češkoj vladi, tražeci od njih da se odreknu svoje odluke iz 2008. godine kojom su priznali jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. Da se ​​vratimo na pregovarački sto, pustimo sve preduslove i pronađemo prihvatljiv kompromis - bilo da je to snažna autonomija Kosova u regionu ili nezavisnost, ali sa određenim ustupcima za Srbiju i tako dalje. To je veoma važno, ne samo za Kosovo, već po mom mišljenju i za budućnost Katalonije. Slušao sam lidere regionalne vlade Katalonije, i u potpunosti vidim njihove argumente. I mislim da je prvi odgovor španske vlade o slanju policije koja je brutalno ugušila mirne demonstracije, mirno izražavanje volje Katalonaca da glasaju, jasno pomoglo onima koji preferiraju nezavisnost. To je rezultat delovanja brutalne policije - podrška nezavisnosti je samo povećana. Ovo nije način da se pronađe rešenje, to je način stvaranja sukoba, problema i tenzija. I to je loše ne samo za Španiju, loše je za Balkan i loše je za Evropu.
 


  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...


Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...

Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu


Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti.  O datumu završetka specijalne operacije

Po mišljenju doktora istorijskih nauka Jelene Guskove, sadašnji položaj Srbije uslovljen je dugogodišnjom politikom jednostranih ustupaka koje je Beograd činio u odnosima sa Prištinom. A danas Srbija nema mnogo...


Tradicionalni božićni konvoj humanitarne organizacije \"Solidarnost za Kosovo” stigao je u srpske enklave. Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i osnivač organizacije “Solidarnost...


Ostale novosti iz rubrike »