BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Jovanović: Nije čudno što Putin uporno pominje Rezoluciju 1244

Jovanović: Nije čudno što Putin uporno pominje Rezoluciju 1244
19.02.2018. god.
"Rezolucija 1244 ima težinu odluka Bečkog i Berlinskog kongresa"


Rezoulicija 1244 Saveta bezbednosti UN od 10. juna 1999. konačna je odluka o statusu Kosova, to je sinteza interesa svih zemalja sveta. Do tog rešenja se došlo teškim pregovorima - pod bombama NATO - Srbije, odnosno SRJ, i centara svetske moći. Dogovor je usaglašavan skoro tri meseca, na mnogo nivoa - govori, za "
Novosti", Živadin Jovanović, šef diplomatije SRJ od 1998. do 2000. godine, učesnik i "logističar" ovih pregovora.

Iskusni diplomata dodaje da nije čudno što predsednik Rusije Vladimir Putin uporno pominje Rezoluciju 1244 kao osnovu za status Pokrajine, a to ponavljaju i grčki premijer Cipras, španski kralj Filip, austrijski vicepremijer Štrahe i drugi lideri, uključujući kineske, indijske, latinoameričke, afričke...

Jovanović tvrdi da se značaj i težina tog dokumenta mogu porediti sa odlukama Bečkog i Berlinskog kongresa, kojima su u 19. veku uređivani odnosi u Evropi.

- Rezolucija 1244 je simbol odbrane osnovnih principa međunarodnog prava. Rusija, Kina, Indija, Španija - većina sveta - ne brane taj princip samo zbog srbskih, nego i zbog svojih interesa - kaže Jovanović.

*Šta znači to što su razgovori o KiM izmešteni iz UN u Brisel?


- To je zamka zapadne geopolitike za slabljenja Srba na Balkanu. Rezolucija 1244 je najviši pravno obavezujući dokument, konačna odluka o statusu, a ne papir za modeliranje. Zašto bi neki novi pravni dokument bio bolji, sigurniji i poštovaniji? Zbog jačanja globalne konfrontacije, zbog krize EU, zbog fundamentalnih promena u svetu? I prava Srbije su realnost ako ih se ne odričemo, ako su nam preča od neprava drugih. Kosova i Rezolucije 1244 se ne možemo odreći, sa mimikrijom ili bez nje.

* U međuvremenu, u Briselu su postignuti neki dogovori između Srba i Albanaca...

- Nisam siguran da su to dogovori, više verujem da su to diktati EU. Svejedno, Srbija je promptno izvršila ono što joj je postavljeno, a nijedan "ustupak" Prištine nije zaživeo. Povukli smo tadašnju realnost sa severa Kosova, a zajednicu srbskih opština nismo dobili. Sada se spremaju da traže nove ustupke Srbije da bi ZSO ponovo ušla u neki novi obavezujući dokument. Da smo bili obazriviji, možda danas ne bismo jadikovali što nam Priština ne dostavlja informacije o istrazi ubistva Olivera Ivanovića.

* Pratili ste progovore u Rambujeu, učestvovali u pregovorima u Beogradu?

- U Rambujeu nije bilo pregovora. Delegacije dveju strana za 17 dana boravka pod istim krovom nijednom nisu sele za pregovarački sto. To je bila predstava. Osim srpske delegacije, niko tamo niti je želeo dogovor, niti je radio na dogovoru. Upravo suprotno. Reditelj je želeo predstavu koja će uveriti saveznike i javnost da se sa Srbima ne može drugačije razgovarati nego isključivo oružjem i agresijom. Naša delegacija je prihvatila politički deo teksta s principima Kontakt grupe. Imala je inicijativu, predloge, tražila direktne pregovore.

* Ali...

- Predstava je završena kada je, prema scenariju, Kristofer Hil uručio tekstove vojnih poglavlja 5 i 7. U njima se zahtevalo prihvatanje kapitulacije i okupacije cele zemlje. Razume se, srbska strana nije mogla to da prihvati. Nijedna zemlja to ne bi prihvatila.

*Šta je pisalo u vojnom delu?

- Detaljno je razrađen koncept okupacije. NATO trupe bi se rasporedile po teritoriji cele Jugoslavije. One bi uživale diplomatske privilegije bez ikakvih obaveza. Pripadnik NATO ne bi odgovarao za bilo koji prekršaj, štetu ili krivično delo koje napravi. Svaki pripadnik NATO mogao bi da pritvori bilo kojeg našeg građanina bez reči obrazloženja. Imali bi pravo korišćenja celokupnog elektromagnetnog spektra...

* Usledila je agresija, ali i novi pregovori...

- Već početkom aprila, kada je i vrhu NATO postalo jasno da VJ neće pokleknuti, do nas su diplomatskim kanalima počele da pristižu inicijative za pregovore. Ni NATO-u nije bilo lako. Krajem marta u Beograd je stigao ruski premijer Primakov, pa odleteo u Bon na razgovor sa Šrederom. U aprilu je stigao Černomirdin, kao izaslanik Jeljcina. Do juna, on će još tri puta posetiti Beograd.

* Koja je bila njegova uloga?

- Černomirdin je više prenosio stavove SAD i NATO nego same Rusije i nastojao je da ih prihvati predsednik Milošević. Posle treće runde Černomirdin je otputovao sa predlogom: garantuju se suverenitet i integritet Srbije (SRJ) i međunarodno prisustvo po pozivu naše vlade, pod mandatom UN, iz zemalja koje nisu učestvovale u agresiji (Rusija, Indija i dr.); na KiM ostaju delovi trupa VJ; pravni osnov za sve je poglavlje 6 Povelje UN (mirno rešavanje sporova).

* Ipak je ispalo drugačije?

- Konačno, Černomirdin 2. juna dolazi sa Ahtisarijem i mi očekujemo prethodno usaglašene stavove. U dokumentu koji su doneli je ostalo to da je KiM deo Srbije, kao i povratak dogovorenih kontingenata naše vojske i policije, ali je bilo velikih izmena. Najveća je pozivanje na poglavlje 7 (upotreba sile) umesto na dogovoreno poglavlje 6 Povelje. Za stolom u Belom dvoru Milošević je dao nekoliko kraćih komentara ne ulazeći dublje u sadržinu teksta. Pošto sam dobio reč, postavio sam pitanje otkuda u tekstu pozivanje na glavupoglavlje 7 kada je prethodno usaglašeno da to bude poglavlje 6. Očekivao sam objašnjenje Černomirdina. On je ćutao. Ahtisari, do kojeg je sedeo, prebacuje ruku preko ramena Černomirdina i cinično odgovara: "Zato jer smo se moj brat Viktor i ja tako dogovorili."

RUSKA KOMANDA

* Na terenu je, međutim, posle pregovora bilo dosta promena?

- Rusi su obećali da će poslati veliki vojni kontingent na KiM. Amerikanci su ih sabotirali ne dozvoljavajući im da imaju svoju komandu. Rusija je kasnije povukla svoj kontingent "zbog Čečenije", čime je taj teg na tasu kosmetske vage otišao s terena.

ULOGA NEMAČKE

* Čini se da od Nemačke najviše zavisi srbski put u EU?

- Tačno. Berlin se na Balkanu, već više decenija, geopolitički utrkuje ne samo sa Rusijom, već i sa najvažnijim saveznikom, SAD. A slabljenje Srba i smanjivanje Srbije je geopolitička linija koja se prepoznaje u nemačkoj geopolitici sve do današnjih dana.

Dragan Vujičić,
Novosti



  • Izvor
  • foto: N. Skenderija / Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...


Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...

Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu


Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti.  O datumu završetka specijalne operacije

Po mišljenju doktora istorijskih nauka Jelene Guskove, sadašnji položaj Srbije uslovljen je dugogodišnjom politikom jednostranih ustupaka koje je Beograd činio u odnosima sa Prištinom. A danas Srbija nema mnogo...


Tradicionalni božićni konvoj humanitarne organizacije \"Solidarnost za Kosovo” stigao je u srpske enklave. Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i osnivač organizacije “Solidarnost...


Ostale novosti iz rubrike »