BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

„Rat snajperista“ - pobednik Londonskog nezavisnog filmskog festivala

„Rat snajperista“ - pobednik Londonskog nezavisnog filmskog festivala
09.02.2018. god.


Dokumentarni film "Rat snajperista" o srbskom dobrovoljcu u redovima Vojske Donjecke Narodne Republike, autora Olge Šehter pobednik je Londonskog nezavisnog filmskog festivala.

Film je posvećen jednoj osobi - srbskom dobrovoljcu Dejanu Beriću Dekiju u redovima Vojske Donjecke Narodne Republike, a koji od samog početka vodi svoj rat u Donbasu - rat snajperista.

Prenosimo intervju autora filma Olge Šehter u celosti za
Indipendent.

"Rat snajpersista" je fascinantan, uznemiravajući i ličin portret srbskog snajperiste Dekija koji se preselio u pobunjeničku samoproglašenu prorusku Donjecku Narodnu Republiku kako bi pružio svoju ubojitu veštinu u borbi protiv ukrajinske vojske pod pokroviteljstvom NATO-a.



Hvatanje kadrova sa linija frontova do kuhinje svakodnevnih stanovnika pogođenih stalnim borbama, mi uče mnogo o motivacijama u tom delu sveta. U međuvremenu, drugi snajper izaziva primarni cilj putem društvenih medija, dodajući savremeni i lični preokret krvoločnom ratu.

Rat snajperista - trejler


Kako ste se Vi pojavili u ovoj priči priči?
Rat u istočnoj Ukrajini između proruskih pobunjenika i ukrajinske vojske besni od 2014. godine. Taj sukob postao je jedan od glavnih okidača za trenutne tenzije između Rusije i Sjedinjenih Država - dve zemlje u kojima sam odrasla. Kako se taj rat nastavlja, strane se više suprotstavljaju, te više nisam mogla jasno videti šta je u stvati između njih. Tada sam odlučila da posetim obe strane sukoba. U istočnoj Ukrajini upoznao sam Dekija, istaknutog srbskog snajperistu koji se bori sa proruskim pobunjenicima. Nisam znala ništa o snajperistima, ali me je odmah zaintrigiralo.

Da li je bilo teško postići zapanjujuće nivoe pristupa koji ste uspeli da ostvarite? Retko sam viđao takve snimke iza scene sa oficirima, kao i uznemirujuću akciju na liniji fronta.
Pristup nije bio lak. U početku je Deki bio ubeđen da sam američki špijun. Mi smo pratili vojno osoblje u svakom trenutku i dobili smo vrlo ograničen pristup. Moj snimatelj, Santjago Garsija, pet puta je uhapšen, šetajući po gradu. Jednom smo na granici sa Rusijom ispitivani 14 sati od strane Ruske službe bezbednosti (FSB). Nazad u Njujorku imala sam iznenadnu posetu od FBI-a.

Ali sve ovo je učinilo projekat toliko interesantnijim. Najveći izazov bio je pristup frontovima. Pobunjenici su morali biti potpuno sigurni da nećemo saopštavati njihove vojne položaje neprijatelju. Održavanje malih grupa bilo je važno. Ja sam uglavnom radila sama, a ponekad sa jednim snimateljem koji mi je omogućio da se spojim sa vojnicima kako bih uzabeležila neometan pogled na njihovu stvarnost.

Na kraju sam spojila snmke pomoću koje sam snimila i poslala ga Dekiju. Tada je mislim shvatio da će mu film potencijalno dati glas na globalnom nivou. Ali da bi to uradio, morao je rizikovati da mi veruje.

Bilo je interesantno otkriti Dekijeve motive, što mora biti zajedničko za Srbe. Zar ne veruju da su bar neki od njihovih ljudi bili uključeni u genocid? Dekijev pogled na svet bio je u velikoj meri kroz istorijske događaje kroz koje je živio. Obučen da bude snajperista u srbskoj vojsci tokom bosanskih i kosovskih ratova on je formirao radikalno anti-američke stavove. On smatra da su informacije o zverstvima koje su srbski vojnici počinili tokom tih ratova američka propaganda.

Da li ste se pretvorili svoje argumente u korist Rusije i pobunjenika protiv Zapada? Šta misle o tome gledaoci do sada?
 Stvaranje ovog filma bila je izazovna vežba u realnosti. Biti u Donjecku, osećala sam se kao da sam prošla kroz staklo. Sa te strane ogledala verovanja su se mnogo razlikovala od verovanja u Sjedinjenim Državama. Bilo je važno ostati nepristrasan i politički neutralan, te ispričati priču kroz subjektivni Dekijev stav. Uz pomoć urednika, Dmitrija Kavina, mislim da smo to postigli. Do sada je reakcija na film bila pozitivna u obe zemlje, i u SAD i u Rusiji. To je, po mom mišljenju, naše najveće dostignuće.

Bilo je neverovatno koliko su društvene mreže uključene. Da li je to bila jedinstvena situacija ili mislite da se vojnici u današnjem svetu na taj način prepucavaju?
 Društvene mreže igraju ogromnu ulogu u ovom sukobu. Vojnici sa obe strane koriste komunikacione platforme poput Faejsbuka i VKontakta da se hvale o svojim pobedama i provociraju jedni druge. Ali, bila sam zapanjena kada sam saznala da snajperisti preko VKontakta ugovaraju snajperske duele. Mislim da je to moguće samo zbog prirode ovog sukoba. Protivnici govore istim jezikom i deluju u malom geografskom području. Ne postoji jasan lanac komande koji snajperistima daje veću autonomiju. To je divlji svet!

Koji je najvažniji aspekt u izradi filma? Na koji način kroz film ispoljvate tako komplikovanu priču?
Moj najveći izazov bio je držanje ptičije perspektive oko projekta. Da se ne izgubite u detaljima. Takođe sam imala moralnu dilemu nad onim što sam lično mislila o Dekiju. Što sam više vremena provodila sa njim, pitala sam se: Da li je on heroj ili čudovište? Moj urednik i ja smo pokušali da uhvatimo taj dualitet u svakoj sceni.

Koji je tvoj sledeći projekat? Još uvek ne mogu javno da govorim o projektu na kojem trenutno radim.

Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...


Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...

Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu


Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti.  O datumu završetka specijalne operacije

Po mišljenju doktora istorijskih nauka Jelene Guskove, sadašnji položaj Srbije uslovljen je dugogodišnjom politikom jednostranih ustupaka koje je Beograd činio u odnosima sa Prištinom. A danas Srbija nema mnogo...


Tradicionalni božićni konvoj humanitarne organizacije \"Solidarnost za Kosovo” stigao je u srpske enklave. Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i osnivač organizacije “Solidarnost...


Ostale novosti iz rubrike »