BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Tribunal je na svoj spisak stavio ceo vojni i politički vrh Srbije i Republike Srpske

Tribunal je na svoj spisak stavio ceo vojni i politički vrh Srbije i Republike Srpske
05.11.2017. god.


Početak trećeg milenijuma na polju međunarodnog krivičnog prava obeležio je Haški tribunal, koji je posle 24 godine rada i delovanja isto to pravo i urušio.

Pošto je obavio poverene mu zadatke, sud u Hagu će posle izricanja presude srbskom generalu Ratku Mladiću 22. novembra, na Svetog Nikolu, jednu od najvećih srbskih slava, 19. decembra, održati zvaničnu ceremoniju zatvaranja utanačenu inače za 31. decembar.

O najkontroverznijem sudu u istoriji, koji je po oceni mnogih učesnika u njegovom radu pre svega trebalo da ispuni zadati nalog – da okrivi srpsku stranu u sukobima tokom poslednjih ratova na području bivše Jugoslavije, i tako Srbima nametne kolektivnu krivicu, za „Pečat“ govori beogradski advokat Goran Petronijević, član tima za odbranu bivšeg predsednika Republike Srpske dr Radovana Karadžića (protiv koga je sudija Teodor Meron u Haškom tribunalu pokrenuo istragu zbog, kako je pisala „Politika“, nepoštovanja suda!).

Advokat Goran Petronijević podseća da je Međunarodni sud za krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine (što je zvanični naziv Haškog tribunala) ili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) formiran od strane Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija rezolucijom 827, 25. maja 1993. godine.

– Istom rezolucijom usvojen je i statut tribunala koji ujedno predstavlja i osnivački akt. Od svog osnivanja, pa nadalje, osnovna rezolucija 827 menjana je u više navrata, i to ukupno devet puta počev od 1998. do 2004. godine. Haški tribunal osnovan je sa prvenstvenim ciljem ispunjenja univerzalnog principa individualne krivične odgovornosti lica odgovornih za kršenje međunarodnog krivičnog prava i pravila ratovanja, u prvoj fazi, a u drugoj fazi stvaranja uslova za pomirenje između naroda i etničkih grupa koje su učestvovale na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu od 1991. pa nadalje.

Jedan od suštinskih prigovora pravnih eksperata nakon osnivanja Haškog tribunala je upravo način njegovog osnivanja. Naime, Haški tribunal je osnovan rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija bez učešća i posebne odluke najvišeg predstavničkog tela, Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Ovakav način osnivanja suda predstavlja narušavanje univerzalnog principa odlučivanja prilikom formiranja sudskih institucija. Ovo je jedinstven primer da je sud osnivan odlukom izvršnog, a ne predstavničkog organa.

Mnogi pravni eksperti su nakon osnivanja izrazili rezervu u mogućnost objektivnog rada i ispunjenja ciljeva osnivanja Haškog tribunala baš iz ovih razloga, navodeći da se ovakva parasudska institucija, koja se osniva odlukom izvršnog organa, može lako kontrolisati i zloupotrebiti od strane političkih pravaca koji diktiraju radom izvršnog organa.

Ovo se, nažalost, i obistinilo što se može videti kroz čitav rad Haškog tribunala i njegovu neprincipijelnu primenu pravnih pravila i pravnih standarda. Ovakvo ponašanje je dovelo do donošenja brojnih nelogičnih odluka u čijoj osnovi je niz nedorečenih, nepreciznih i netačnih činjenica koje pretenduju da u budućnosti postanu „istorijska istina“.

Dugogodišnja ukazivanja na uticaj vodećih međunarodnih političkih faktora na rad tribunala nisu dala vidljive rezultate već su sva nastojanja da se ukaže na ovakvu vrstu deformacije rada tribunala proglašavana teorijom zavere.

Sve argumentovane i stručne kritike na rad Haškog tribunala nisu ostavile ozbiljnijeg traga na narušavanje kredibiliteta ove parasudske institucije, ali su ipak bile faktor koji je podsticao međunarodnu stručnu javnost na razmišljanje i sve ozbiljniju opservaciju rada tribunala. I kako to najčešće biva, tvrđava koja ne može da se osvoji izvana, zarušava se iznutra.

Danski sudija Frederik Harkof je u svom dramatičnom pismu koje je uputio svim sudijama Haškog tribunala napisao: „Haški sud ne deli pravdu već sprovodi političke odluke!“.

Harkof je u svom pismu upozorio na uticaj američke obaveštajne službe na rad tribunala, a posebno preko njegovih istaknutih sudija i predsednika najviše oličenog u liku sudije Teodora Merona.

„Američki predsednik Haškog suda Teodor Meron vršio je pritisak na svoje kolege kako bi se u pojedinim slučajevima donosile oslobađajuće presude po nalogu američke ambasade.“

Posle afere pisma sudije Harkofa ništa više nije bilo isto, ceo svet je, pa i stručna javnost, u potpuno drugom svetlu posmatrao rad Haškog tribunala. Zavesa je pala, pozornica Haškog tribunala je postala vidljiva svima, a odluke koje su donošene sagledavane su na potpuno drugačiji način.

Frederik Harkhof

Tada su počele ozbiljnije rasprave i o primeni nakaradnog oblika odgovornosti označenog kao zajednički kriminalni poduhvat „Joint Criminal Enterprise“, koji je za potrebe rada Haškog tribunala preuzet iz engleskog zakonodavstva.

Ovaj nakaradni oblik odgovornosti je u praksi rada tribunala u 90 odsto slučajeva primenjivan na Srbe optužene pred Haškim tribunalom. Oblik odgovornosti koji podrazumeva potpunu negaciju individualne krivične odgovornosti, objektivizaciju krivice do stepena kolektivne odgovornosti.

Očigledno je da cilj rada Haškog tribunala nije bila primena univerzalnog pravila o zabranjenosti zločina i nužnosti kažnjavanja počinilaca već „pokrivanje“ jednog dela međunarodne zajednice koji je izazvao sukobe na teritoriji bivše Jugoslavije sa ciljem njenog rasturanja i prebacivanje krivice za svoj zločin protiv mira na celokupan srbski narod. Dakle, pred Haškim tribunalom nije više bilo važno da li si izvršio neki zločin, već da je taj zločin izvršen od strane Srba.

Na ovaj način je u potpunosti opravdan aforizam: „Prezumcija nevinosti pred Haškim tribunalom glasi: Svako je nevin dok se ne dokaže da je Srbin.“

Englezi su zajednički zločinački poduhvat u svoje zakonodavstvo uveli 1984. godine, a ukinuli ga 2016. godine. Možda malo čudno, ali izgleda kao da je ovaj oblik odgovornosti u imperijalnim planovima Engleske napravljen i postojao samo onoliko dugo koliko je trebalo da se sudi Srbima.

Ovakav rad tribunala najvidljiviji je u statističkim podacima o broju Srba protiv kojih je vođen postupak u odnosu na ostale i broju i visini izrečenih kazni optuženima srpske nacionalnosti.

Svako čudo za tri dana! Neusmnjivo da je Haški tribunal „malo“ duže potrajao od ova simbolična tri dana, i evo punih 25 godina.

Na kraju rada svake institucije, a i života svake individue, sumira se rezultat njegovog rada. Za neke narod kaže „Imao se rašta i roditi“, za druge „Bolje da se nije ni rodio“. Rad i postojanje Haškog tribunala ga svrstavaju u ove druge.

Nepodeljeno je mišljenje u celokupnoj stručnoj međunarodnoj javnosti da Haški tribunal nije ostvario ni izbliza nijedan od njegovih ciljeva zbog kojih je osnovan. Naprotiv! Svojim odlukama neretko je produbljivao jaz između bivših zaraćenih strana na teritoriji bivše Jugoslavije, a mogućnost pomirenja na Balkanu činio udaljenijom. Univerzalnost zločina i kazne izvitoperio je do apsurda.

I, kako nestade Srba u Haškom zatvoru, nestade i tribunala. Nemaju kome da sude jer 22. novembra izriče se prvostepena presuda srbskom generalu Ratku Mladiću, okončava se suđenje Stanišiću i Simatoviću, i posle toga Haški tribunal prestaje sa radom.

Ostaje rezidualni mehanizam – oktroisani Haški tribunal drugog stepena, koji bi trebalo da odlučuje o žalbama na presudu predsedniku Karadžiću i ove dve presude koje nisu donete.

Sve u svemu, Haški tribunal će ostati zabeležen u istoriji kao simbol dominacije politike nad pravom, nasilja nad pravdom i genocida nad istom. Haški tribunal neće se ni zatvoriti, a već će početi veoma ozbiljna pravna i istorijska preispitavanja, ne samo njegovog rada već i činjenica utvrđenih tokom postupaka.

Iza toga, nadam se, sledi i ispitivanje makar istorijske odgovornosti onih koji su ga stvorili, podržavali ga i usmeravali njegove odluke. Rad Haškog tribunala biće označen kao veoma ozbiljna retrogradna pojava u razvoju međunarodnog krivičnog prava



U Haškom tribunalu optuženo je 161 lice od kojih su 108 Srbi, dakle - natpolovična većina, a osuđeno ih je 63.

Sabrane kazne zatvora za Srbe premašuju hiljadu godina.

Čak 14 osuđenih, na čelu sa predsednikom Slobodanom Miloševićem, umrli su pre izricanja presude. Trenutno su u Hagu bivši predsednik RS dr Radovan Karadžić, prvostepeno osuđen na 40 godina robije i sada je u toku žalbeni postupak, i general Ratko Mladić, koji čeka prvostepenu presudu, a tamo su vraćeni i Jovica Stanišić i Franko Simatović.

Tribunal je na spisak traženih stavio ceo vojni i politički vrh Srbije i Republike Srpske, dok su iz drugih republika bivše SFRJ u Hag dospevale uglavnom vođe paravojnih i terorističkih organizacija koji su optuživani za nešto što nisu uradili pa puštani na slobodu – Orić, Haradinaj, Gotovina, Markač i mnogi drugi, koji su iz Haga izašli kao nevini uprkos nesumnjivo počinjenim zločinima.

 

Fakti, Pečat



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...


Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...

Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu


Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti.  O datumu završetka specijalne operacije

Po mišljenju doktora istorijskih nauka Jelene Guskove, sadašnji položaj Srbije uslovljen je dugogodišnjom politikom jednostranih ustupaka koje je Beograd činio u odnosima sa Prištinom. A danas Srbija nema mnogo...


Tradicionalni božićni konvoj humanitarne organizacije \"Solidarnost za Kosovo” stigao je u srpske enklave. Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i osnivač organizacije “Solidarnost...


Ostale novosti iz rubrike »