BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Aksjonov: Pobeda na referendumu bila je jedna velika zajednička pobeda

Aksjonov: Pobeda na referendumu bila je jedna velika zajednička pobeda
15.03.2017. god.


Glavni zakon je želja ljudi, građana. Tačno je kada kažu da je svaki ustav odraz volje naroda. Tog 16. marta pre tri godine, narod je doneo odluku, uz podršku čitave Rusije pod rukovodstvom našeg predsednika Putina, da uđe u proces i da Krim vrati u okvire domovine, govori u intervjuu za Sputnjik predsednik Republike Krim Sergej Aksjonov.

„U poslednje tri godine smo imali toliko mnogo posla, ali smo i mnogo toga uradili“, dodaje Aksjonov.

Na šta prvo pomislite kada se govori o toj zimi, odnosno proleću pre tri godine?

— Mislim da je najznačajnija uspomena taj plemeniti odnos, želja, emotivni poriv stanovnika Krima koji nas je doveo do pobede i vratio poluostrvo u sastav njegove domovine. Zato je verovatno najveće dostignuće zapravo to unutrašnje osećanje euforije i sreće.

Stanovnicima Krima želim da se zahvalim za podršku, strpljenje i razumevanje. Bez takvog saveza, bez elementa poverenja, sve što smo postigli do ovog trenutka, ne bi se dogodilo tako brzo. Naš je zadatak danas da se izaberu odgovarajući instrumenti, kako bi zadaci, koje je pred nas postavio predsednik Putin, bili realizovani na vreme.

Svi pamte 16. mart pre tri godine i Vaš izlazak na scenu i objavljivanje rezultata referenduma….

— Hvala svim stanovnicima Krima i svima onima koji su radili u raznim oblastima, uključujući novinare. Pobeda na referendumu je bila jedna velika zajednička pobeda. Meni je samo pripala čast da se nađem na čelu ovog procesa u toku kojeg i nad kojim su radili svi. Svi su radili tako brzo, da smo u hodu sarađivali sa ljudima čija imena čak nismo ni znali, jer su dolazili sa raznih strana, iz raznih gradova. Sve odluke su se donosile u trenutku, nismo imali vremena za razmišljanje, za neka kolebanja. Niko nije očekivao da za tako kratko vreme možemo da ostvarimo efikasan sistem koji bi doveo do održavanja referenduma, a koji ne bi protivrečio ukrajinskim zakonima i međunarodnom pravu. Naravno, glavni zakon kojim smo se rukovodili je bila želja većine ljudi.

Kako može doći do priznanja rezultata referenduma u međunarodnim okvirima? Da li Vi radite na tome, imate li takve planove?

— Mislim da međunarodna zajednica svakako nema kud, jer je Rusija u ovom slučaju sve pošteno i pravilno uradila. Što je najvažnije, Rusija je, što se tiče povratka Republike Krim u okvire Federacije, uradila sve u skladu sa međunarodnim pravom. Po mom mišljenju, ničija prava nisu narušena. U ovom trenutku, naš predsednik Putin čini maksimalne napore na međunarodnoj sceni kako bi Krim bio priznat kao legitimni deo Ruske Federacije. Naše Ministarstvo spoljnih poslova radi vrlo sistematično na rešavanju tog pitanja preko ambasada i naših izaslanika.

Za nas, stanovnike Krima i sve Ruse, taj pravni deo procesa je završen, nema ni sumnje ni kolebanja. Nas ne dotiče mnogo kako nas doživljava svet.

Mi, stanovnici Krima, u potpunosti smo integrisani u pravni sistem RF. Svi građani Republike Krim su Rusi u svakom pogledu, jer smo svi dobili pasoše, lične legitimacije, koristimo rublju, grivnu više niko ni ne pominje. Takođe, imamo ruske registarske tablice na automobilima. Više ništa ne govori da je Krim bio deo Ukrajine.

Koji su glavni rezultati Republike Krim do sada? Postoje li i koji su strateški zadaci, odnosno dugoročni i kratkoročni ciljevi?

— Glavni rezultat je to što smo očuvali mir i uvažavanje, narodno jedinstvo na teritoriji Republike Krim i u gradu Sevastopolju. Imali smo goruće probleme u vezi sa snabdevanjem vodom i električnom energijom. Hvala Bogu, oba pitanja su rešena, mada ne u potpunosti. Za osnovne potrebe stanovništvo ima dovoljno struje i vode i to je važno, a ostalo su nijanse, i na tome intenzivno radimo. Ako uporedimo periode snabdevanja vodom i strujom sada i pod Ukrajinom, to su nebo i zemlja.

Danas se sve promene mogu uočiti već na prvi pogled. Sa druge strane, slažem se sa stanovnicima Krima koji se žale vlastima zbog neefikasnog i nesistemskog rada u određenim sferama. Zaista podržavam njihove žalbe i želim da poručim da radimo na tim pitanjima.

Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...


Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...

Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu


Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti.  O datumu završetka specijalne operacije

Po mišljenju doktora istorijskih nauka Jelene Guskove, sadašnji položaj Srbije uslovljen je dugogodišnjom politikom jednostranih ustupaka koje je Beograd činio u odnosima sa Prištinom. A danas Srbija nema mnogo...


Tradicionalni božićni konvoj humanitarne organizacije \"Solidarnost za Kosovo” stigao je u srpske enklave. Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i osnivač organizacije “Solidarnost...


Ostale novosti iz rubrike »