BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Drugostepena presuda Karadžiću u sredu

Drugostepena presuda Karadžiću u sredu
18.03.2019. god.
Nakon tri godine žalbenog postupka, Žalbeno veće Mehanizma za krivične sudove u Hagu (naslednik Haškog tribunala) u sredu 20. marta izreći će drugostepenu presudu Radovanu Karadžiću

 Nakon tri godine žalbenog postupka, Žalbeno veće Mehanizma za krivične sudove u Hagu (naslednik Haškog tribunala) u sredu 20. marta izreći će drugostepenu presudu prvom predsedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

Karadžića je u martu 2016. godine sudsko veće Haškog tribunala osudilo na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovečnosti u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine.

Žalbeno veće Mehanizma sada može tu presudu da potvrdi ili da je preinači, bilo u pogledu utvrđenih činjenica, bilo u pogledu vrste i visine kazne. Takođe može da je ukine i naloži da mu se suđenje ponovi.

Prvostepenom presudom, Karadžić je oslobođen po jednoj tački optužnice - za genocid nad nesrbskim stanovništvom u sedam opština u BiH, ali osuđen je za ostalih 10 tačaka, među kojima je i za genocid u Srebrenici.

Sudsko veće nije utvrdilo da na teritorijama opština Bratunac, Prijedor, Vlasenica, Zvornik, Sanski Most, Foča i Ključ nije počinjen genocid, ali jeste utvrdilo da su ratni zločini pocinjeni u tim opštinama, u periodu od 1992. do 1995. bili koordinirani iz vrha Republike Srpske.

Takođe, prema prvostepenoj presudi, Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost za progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premeštanje stanovništva u pomenutim opštinama.

Sudsko veće je takođe utvrdilo da Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost za ubistvo, protivpravni napad na civilno stanovništvo i širenje terora tokom opsade Sarajeva u periodu od maja 1992. do oktobra 1995. godine, kao i za uzimanje talaca kao kršenje zakona i obicaja ratovanja.

Karadžić je nakon višegodišnjeg skrivanja, uhapšen u Beogradu 21. jula, a devet dana kasnije izručen je Hagu i smešten u pritvorsku jedinicu Tribunala u Ševeningenu iz koje nikada nije pušten na privremenu slobodu.

Dok je za njim bila na snazi poternica Haškog tribunala, on se u Srbiji krio pod identitetom doktora alternativne medicine Dragana Dabića.

Suđenje mu je počelo u oktobru 2009. godine, a okončano je prvostepenom presudom u martu 2016.

Na tu odluku žalio je i Karadžić sa svojim pravnim timom, kao i tužilaštvo Haškog trinala.

Karadžcih se pred sudom formalno branio sam uz pomoć stručnjaka iz svog pravnog tima.

Novosti / Tanjug

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Napadačima na Crocus Citi Hall iz Ukrajine su prebačene velike sume novca, saopštio je ruski istražni komitet.


Neki ruski poslanici pozvali su na ponovno uvođenje smrtne kazne

Reakcija Vašingtona na napad u „Krokus siti holu“ pokazuje njegovu pristrasnost jer nastoji da prikrije Kijev, tvrdi Marija Zaharova


Za razliku od Zapada, Moskva nikada neće „ukinuti“ nijednu stranu kulturu

Predsednik ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu (SNBO) Aleksej Danilov razrešen je dužnosti


Dvojica državljana Tadžikistana koji su živeli u Ukrajini optuženi su da su planirali napad na bečku katedralu, tvrdi austrijski Hojte


Ostale novosti iz rubrike »