BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kako će Rusija odgovoriti na američku modernizaciju nuklearnog oružja?

Kako će Rusija odgovoriti na američku modernizaciju nuklearnog oružja?
08.05.2017. god.
Krajem marta 2017. godine šef Strateške komande SAD, general ratnog vazduhoplovstva Džon Hajten, u izlaganju pred Komitetom za odbranu Senata SAD zvanično je potvrdio informaciju koja se u medijima pojavljuje od početka godine da Pentagon planira globalnu modernizaciju američkog nuklearnog arsenala. Treba reći da planovi SAD vezani za proširenje mogućnosti nuklearnog odvraćanja nisu promakli Moskvi. Rusko Ministarstvo odbrane nije po tom pitanju davalo posebno značajne izjave, ali je očigledno da je Kremlj spreman za novi krug trke u nuklearnom naoružavanju. Članak je objavljen 27. aprila u našem štampanom izdanju „R Magazin“ koji izlazi kao dodatak „Nedeljnika“.


Politika odvraćanja podrazumeva da u slučaju nuklearnog napada bude nanet i uzvratni udarac, što isključuje mogućnost da jedna strana pobedi u globalnoj konfrontaciji sa primenom atomskog oružja. Američki vojni vrh se strogo pridržava 
teze da je „stvaranje atomskog oružja doprinelo da posle 1945. godine bude isključena mogućnost globalnih konflikata“. Međutim, daleko pre okončanja Hladnog rata arsenal glavnih članica „nuklearnog kluba“ toliko je uvećan da bi u slučaju nuklearnog rata došao u pitanje i opstanak čovečanstva. I pored toga, Moskva, Vašington i Peking razvijaju i modernizuju svoje nuklearne potencijale, i to obrazlažu, između ostalog, razvojem sistema protivraketne odbrane, zbog kojeg može biti potrebno više raketa za garantovano uništavanje neprijatelja.

U ovom trenutku Rusija u izvesnoj meri zaostaje za SAD po broju nuklearnih bojevih glava i raketa-nosača. Sa druge strane, mnoge ruske tehnologije u vojnoj sferi nisu dostupne Americi.

Količina ili efikasnost?

Dugi niz godina posle raspada Sovjetskog Saveza nije bilo nikakve sumnje da SAD imaju najmoćniji nuklearni arsenal. Sa druge strane, postepena modernizacija koju sprovode Rusija i Kina, kao i raketne probe u ovim zemljama, dovele su do toga da se Vašington zabrinuo za najslabije mesto u svojoj nuklearnoj trijadi, a to su zastarele rakete „Minuteman III“ koje se lansiraju iz ukopanih silosa i napravljene su još tokom 1970-ih. Pentagon planira da do 2030. godine uvede u eksploataciju 400 raketa sa nuklearnim bojevim glavama nove modifikacije i lansiranjem iz ukopanih silosa. Ukupna vrednost modernizacije samo ove komponenete nuklearnog parka SAD, uključujući i troškove za infrastrukturu, sisteme upravljanja i same rakete-nosače, koštaće poreske obveznike 
preko 63 milijarde dolara. Kremlj očigledno izbegava recipročnu trku u naoružavanju i nije spreman da u svoje strateško naoružanje ulaže sredstva koja su ravna američkim troškovima, kao što je bio slučaj u vreme Hladnog rata kada je slična politika Moskve bila pogubna jer je dovela do prevelikog opterećenja sovjetske ekonomije. „U našoj odbrambenoj doktrini mi najviše pažnje posvećujemo efikasnosti. Ono što se dogodilo krajem 1980-ih i u dve decenije posle raspada Sovjetskog Saveza naučilo nas je da štedimo“, kaže za „Rusku reč“ izvor u Strateškim raketnim trupama. „U nuklearnom odvraćanju je najvažnija neizbežnost uzvratnog napada koji potencijalnom neprijatelju nanosi neprihvatljive gubitke, a za takav napad nije potreban veliki broj skupih stacionarnih ukopanih lansera, nego su potrebni mobilni sistemi koji se teško otkrivaju“.

Po mišljenju penzionisanog pukovnika Viktora Kuznjecova, upravo je želja da se postigne maksimalna efikasnost ruske nuklearne trijade nedavno pobudila Kremlj da planira 
obnavljanje projekata „nuklearnih vozova“, tj. železničkih borbenih sistema maskiranih u obične teretne kompozicije. Kina i Amerika nemaju ništa slično. Za razliku od raketa koje se lansiraju iz ukopanih šahti, i čije mesto pre ili kasnije postaje poznato vojnim obaveštajnim službama potencijalnih neprijatelja, železnički borbeni sistem „Barguzin“ praktično je neuhvatljiv i veoma je pokretan.

Ilustracija:  TASSIlustracija: TASS

Pored toga, u Ruskoj Federaciji su, kada je reč o nuklearnom odvraćanju, daleko aktuelnije raketne podmornice nego stacionarni lanseri na kopnu. Podmornice uvek mogu da ugroze gusto naseljene obale potencijalnog neprijatelja gde je koncentrisan značajan deo stanovništva i industrijskih objekata, a minimalno vreme doletanja krstarećih i balističkih raketa praktično onemogućava njihovo presretanje. Sa druge strane, pojedina industrijska područja kontinentalne Rusije su, za razliku od SAD, gotovo neranjiva jer rakete lansirane sa podmornica teško mogu stići do njih. Zbog toga je Amerikancima i potrebno da imaju baze svuda oko zemalja koje mogu biti potencijalni neprijatelji, ili da imaju mogućnost masovnog lansiranja balističkih raketa koje bi isključile presretanje i obaranje većine njih.

Trka bez pobednika


Po rečima ivora „Ruske reči“ u Strateškim raketnim trupama, Rusija je, za razliku od SAD, izabrala put razvoja novih vojnih tehnologija kojima će obezbediti efikasno nuklearno odvraćanje. Taj put može omogućiti Moskvi da izbegne novi krug skupe trke u naoružavanju. Ruski vojni vrh najviše pažnje posvećuje mobilnosti nuklearnog oružja i razvoju podvodne flote, što će ruskoj armiji omogućiti da nanese uzvratni udarac u svim okolnostima.

Međutim, Viktor Kuznjecov smatra da najveću pretnju međunarodnoj bezbednosti ne predstavlja uvećanje nuklearnog potencijala SAD i RF samo po sebi, nego novi pristup Bele kuće ovom problemu. Još je Obamina administracija razmatrala 
strategiju „ograničenog nuklearnog rata“ i realizaciju inicijativa pojedinih američkih „jastreba“ vezanih za primenu nuklearnih bojevih glava male snage u borbenim dejstvima na Bliskom istoku. Takav potez bi mogao izazvati lančanu reakciju.

Artjom Kurejev,
Ruska reč



  • Izvor
  • Mnoge ruske tehnologije u vojnoj sferi nisu dostupne Americi. Ilustracija: Lev Fedosejev/TASS/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Čak i pre objavljivanja bilo kakvih rezultata istrage, zapadni mediji su počeli da izveštavaju da je teroristička organizacija Islamska Država (ISIL) odgovorna za masovno ubistvo. Zvanični predstavnici Bele kuće...


Vašington vodi proksi rat u pokušaju da nanese „strateški poraz“ Moskvi i potreban je oštriji odgovor na to

Bratstvo: U susret crnom datumu – 24. martu, kada će se civilizovani svet osvrnuti na zločin kolektivnog Zapada nad srbskim življem na Balkanu – BRATSTVO korača gledajući i u...


Navršilo se mesec dana od poslednjeg sastanka ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Bocan Harčenka i srbskog ministra odbrane Miloša Vučevića. „Bratstvo“ u seriji intervjua sa eminentnim sagovornicima, već nekoliko...


Kosovo i Metohija je srbsko pitanje, ali se ono ne tiče samo Srbije, nego celog Pravoslavlja i uveren sam da će suverenitet Srbije na tom delu teritorije opet biti...


Ostale novosti iz rubrike »