BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kuskovo – najlepše plemićko imanje u Moskvi

Kuskovo – najlepše plemićko imanje u Moskvi
09.11.2019. god.

 Grof Nikolaj Šeremetjev je umeo da uživa u životu, i po tome nije zaostajao za francuskim kraljem Lujem Četrnaestim. Da bi i gosti njegovog letnjeg imanja mogli uživati napravio je volijere za retke ptice, staklene bašte sa egzotičnim voćem i, naravno, velelepni dvorac.

Vadim Razumov, Russia beyond

Letnja rezidencija čuvenih grofova Šeremetjev spadala je među najveće i najprefinjenije ambijente sa dvorcem i uređenim parkom. Bila je predviđena za razonodu tokom leta. Kuskovo je još od 16. veka pripadalo porodici Šeremetjev, ali je izgled arhitektonskog ansambla većim delom nastao krajem 18. veka.

Glavni dvorac je sagrađen za vreme grofa Petra Šeremetjeva 1769-1775. u stilu ranog ruskog klasicizma. „Velika kuća“ je bila namenjena svečanim prijemima. Projektant nije poznat ali pojedini istraživači smatraju da su u Kuskovu korišćeni crteži francuskog arhitekte toga doba Šarla de Vajija (on je, na primer, projektovao kraljevski dvorac u Belgiji).

Dvorac je u celini napravljen od drveta sa ružičastom fasadom koju krase tri trema sa stubovima čiji su timpanoni (gornji delovi) ukrašeni raskošnim duborezom. 

Stepenište od belog kamena vodi do glavnog ulaza, a ispred stepeništa su postavljene sfinge. Uzgred, kočije su mogle doći do samog ulaza u dvorac.

Mnogi objekti u Kuskovu su odlično sačuvani i otvoreni su za posetioce jer je ovo plemićko imanje odmah posle revolucije dobilo status zavičajnog muzeja. Zahvaljujući toj okolnosti boljševici ga nisu uništili niti su ga iskoristili u „praktične“ svrhe.

Od 17. veka u Kuskovu postoji kameni hram Spasa Svemilostivog. Ranije je na ovom plemićkom imanju postojala i crkva od drveta. Kameni hram u stilu baroka iz doba carice Ane Ivanovne podignut je 1737-1739, i do današnjeg dana je sačuvao svoj prvobitni izgled.

Pored hrama stoji mali objekat sa ružičastom fasadom.

To je kuhinjsko krilo odakle su vrhunska jela nošena direktno u svečanu dvorsku trpezariju. Krilo je projektovano tako da po stilu liči na dvorac, mada je arhitekta Fjodor Argunov, koji ga je gradio, bio običan kmet.

Šeremetjev se na sve načine trudio da zabavi goste na svome imanju. Zato je sagradio nekoliko veoma zanimljivih paviljona. Svi oni su sada otvoreni za posetioce.

Jedan od najegzotičnijih ukrasa ovog dvorca je paviljon „Grot“ (veštačka pećina) u stilu baroka. Slični objekti su se pojavili u vrtovima i parkovima Italije u 16. veku.

U ovakvim objektima je obično bilo kupatilo ili fontana. Oni su bili popularni u mnogim zemljama Evrope, a u 18. veku je ta moda stigla i do Rusije, ali najčešće u vidu paviljona u parku.

U „Grotu“ su se gosti mogli sakriti od letnje vrućine. Ukrašen je hiljadama školjki, zidovi imaju niše sa statuama rimskih božanstava od belog kamena, a kupolu krasi vaza isklesana od kamena koja podseća na mlaz iz fontane.

Za zabavu je služio i paviljon „Holandska kućica“, koji je sagrađen nešto ranije.

On podseća na holandske kuće iz 17. veka. U istom stilu mu je uređen i enterijer.

A ovo je „Italijanska kućica“. Ovaj dvospratni paviljon je služio za manje prijeme.

Na prvom spratu su skupljene retkosti – skulpture, slike od bisera i obojenog mermera, kao i makete objekata. Na drugom spratu su skulpture, ali raspoređene tako da ima više prostora za goste.

U volijeri su držane ptice pevačice. Zahvaljujući njihovom pevanju atmosfera u parku je bila življa i veselija. I sada ti kavezi imaju pernate stanare. Paunovi se mogu videti čak i zimi.

Na imanju je uređen vrt i postavljene su staklene bašte u kojima je gajeno egzotično drveće i voće: badem, nar, breskve, masline, limun. Veliku „kamenu“ staklenu baštu je takođe sagradio kmet, arhitekta Argunov, 1761-1762. godine. Petar Šeremetjev je voleo da se istakne na neobičan način. Na primer, da u decembru pošalje imperatorki korpu breskvi iz svojih staklenih bašti.

Voleo je i da organizuje pozorišne predstave na otvorenom. Njegova pozorišna trupa, koju su činili kmetovi, bila je čuvena u celoj imperiji. U vezi sa tim je zabeležena i jedna vrlo dirljiva priča. Grof Nikolaj Šeremetjev se zaljubio u glumicu Praskovju Kovaljovu (nastupala je pod pseudonimom Žemčugova). Njen otac je bio kmet, ali je ona bila talentovana, suptilna i osećajna. Grof je darovao slobodu i njoj i celoj njenoj porodici, a od imperatora je dobio dozvolu da sklopi brak sa njome, iako nije bila plemićkog porekla.

Žemčugova je umrla u 35. godini, ubrzo posle porođaja. Posle toga je grof ceo svoj život posvetio dobročinstvu. Uzgred, jedna ulica uz imanje zove se Aleja Žemčugove.



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Aerodromi su ogromne vazduhoplovne luke, uglavnom biseri metrop


Najposećenija banja među domaćim turistima, i po mnogima najlepša, već decenijama unazad nosi nadima Kraljica banja. Vrnjačka Banja je jednako posećena kako među mlađom pop

Ako prvi put posećujete Beograd i želite da za kratko vreme steknete uvid u burne istorijske periode koje su se odrazile na njegov današnji izgled, možda je najkraći put...


Akcija ulaska u rezervate prirode u zamenu za praznu PET ambalažu


Fotografije na Instagramu Sergeja Dolje više liče na pejzaže sa drugih planeta nego na prizore iz Rusije (što zapravo jesu). Ovo su samo neki od njegovih snimaka.


Ostale novosti iz rubrike »