BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kakvo oružje je Sovjetski Savez planirao da primeni u kosmičkom ratu?

Kakvo oružje je Sovjetski Savez planirao da primeni u kosmičkom ratu?
09.04.2018. god.


Decenijama su se SAD i Sovjetski Savez pripremali za potencijalni rat u kosmosu. Razvijano je na desetine neverovatnih projekata za borbene stanice i kosmičke lovce, ali skoro nijedan od njih nije realizovan.

Borbeni kosmički avioni

Kada su krajem 1950-ih SAD pokrenule program stvaranja kosmičkog aviona Boeing X-20 Dyna-Soar, Sovjetski Savez je odlučio da i on napravi vojni avion za buduće ratove u kosmosu. Tako je nastao projekat „Spirala“.

„Kosmička krila“, „Lenta Stranstviй“, 2009.

Plan je bio da sovjetski kosmički avion poleti sa drugog aviona koji će ga nositi, i da zatim sam izađe u orbitu gde bi različite modifikacije ovog aviona izvršavale različite zadatke.

Izviđački avion bi imao zadatak da se podigne podigne u atmosferu na visinu od 130km i da odatle prati i osmatra objekte u orbiti i na Zemlji. Jedan od njegovih zadataka je bio da šalje koordinate ciljeva jurišnim kosmičkim avionima.

Zatim bi jurišni avioni prema dobijenim koordinatama ispaljivali na cilj rakete „kosmos-zemlja“ sa nuklearnim bojevim glavama. Bilo je planirano da njihov glavni cilj budu neprijateljski nosači aviona i brodovi koji ih prate. Čak i ako raketa promaši cilj za 200 metara, ona će ga uništiti, zahvaljujući razornoj snazi nuklearne bojeve glave.

Sledeća modifikacija su presretači kosmičkih objekata. Presretač za borbu na malim rastojanjima bi ispaljivao šest samonavođenih raketa u radijusu od 30 kilometara, a presretač za veća rastojanja bi gađao neprijateljske kosmičke brodove u radijusu od 350 kilometara.

Prototip kosmičkog aviona MiG-105-11 „Spiral“ u Centralnom muzeju ratnog vazduhoplovstva u Monjinu (Moskva).

Kao alternativni nosač kosmičkih aviona u okviru projekta „Spirala“ bio je planiran „Buran-B“, kosmiči brod za višekratnu upotrebu – sovjetski ekvivalent američkih brodova Spejs šatl.

Sada se jedan od ranijih prototipa kosmičkog aviona MiG-105-11 još uvek može videti u Centralnom muzeju ratnog vazduhoplovstva „Monjino“ u Moskovskoj oblasti.

Kosmičke borbene stanice

 

„Poljus“ (svemirski brod)

Prvi borbeni projekat sovjetske kosmičke stanice dobio je oznaku „Almaz“, a za njim su usledili „Skit“ i „Kaskad“. Bilo je zamišljeno da ove stanice u orbiti izgledaju kao da su predviđene za civilne potrebe, sve dok ne zatrebaju vojsci.

Sovjetske kosmičke stanice su imale zadatak da uništavaju neprijateljske kosmičke brodove i interkontinentalne balističke rakete, kao i važne ciljeve na moru, zemlji i u vazduhu.

Glavna razlika između stanica je bila u vrsti oružja koje je trebalo da primenjuju. Bilo je planirano da stanica „Kaskad“ koristi rakete za uništavanje ciljeva u niskoj orbiti (2.000 kilometara iznad ekvatora ili manje), dok bi „Skit“ laserskim oružjem gađao ciljeve u srednjoj orbiti (iznad 2.000 kilometara) i geostacionarnoj orbiti (35.786 km).

Pored toga, plan je bio da se civilne stanice štite pomoću montiranog sovjetskog avionskog automatskog topa „Nudelman-Rihter NR-23“. On bi vremenom bio zamenjen futurističkim raketama „kosmos-kosmos“ koje nikada nisu napravljene.

Lovački sateliti

U vreme Hladnog rata onesposobljavanje neprijateljskih satelita je tretirano kao jedan od najvažnijih elemenata eventulnog oružanog sukoba u kosmosu. Način na koji bi se to postiglo bilo bi korišćenje balističkih raketa lansiranih sa kopna, sa ratnih brodova i iz aviona. U tu svrhu su sovjetski inženjeri razvijali sistem kosmičke zaštite „Narjad“, kao i sistem protivraketne odbrane za avione MiG-31. I ti projekti su ostali nedovršeni.

Kosmički aparat IS.

Drugi način koji je u Sovjetskom Savezu imao prioritet bilo je neutralisanje satelita pomoću specijalnih lovačkih satelita. Ti mali uređaji su izbačeni u orbitu i usmereni na neprijateljski satelit. Nosili su rasprskavajuću bojevu glavu pomoću koje bi uništili cilj. Takva eksplozija bi bila efikasna na udaljenosti od jednog kilometra.

Za razliku od većine drugih borbenih kosmičkih projekata, program lovačkih satelita je uspešno okončan. Ovi sateliti su uvedeni u eksploataciju 1979. godine, ali se od projekta odustalo 1993.

Oružje za kosmonaute

Sovjetski Savez nije projektovao samo borbene kosmičke aparate nego i lično oružje kosmonauta. Jedan od najboljih primera bio je trocevni pištolj TP-82. Budući da upotreba vatrenog oružja u kosmosu nije bila dozvoljena, pištolj je bio namenjen za zaštitu od divljih životinja (u slučaju potrebe) posle prizemljenja.

Sovjetski laserski pištolj

Za potrebe kosmičkog ratovanja sovjetski inženjeri su konstruisali laserski pištolj. To je pištolj sa šaržerom napravljen po tehnologiji pirotehničke lampe za projektovanje zraka koji isključuju optičke senzore na neprijateljskom svemirskom brodu. On ne može fizički da ošteti zidove svemirskog broda spolja, ali može da oslepi čoveka udaljenog 20 metara. Jedini ogledni model izložen je u Muzeju Akademije strateških raketnih trupa „Petar Veliki“ u Moskovskoj oblasti.

Boris Jegorov,
Russia beyond



  • Izvor
  • foto: Ratovi zvezda, 4. epizoda „Nova nada“, Džordž Lukas, 1977. / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Međutim, kosmička pitanja i napori da se neutrališu pretnje koje se mogu pojaviti u svemirskoj sferi treba stalno da budu u centru pažnje vlade, istakao je ruski predsednik.


Lekari širom sveta redom upozoravaju na novu opasnu pandemiju. Ne, nije u pitanju nova varijanta koronavirusa (iako su respiratorni viusi i dalje veliki problem u mnogim Azijskim zemljama). Ovog...

Agencija ne želi da „druga pitanja“ ometaju orbitalno partnerstvo


Oleg Kononenko je sada proveo više vremena nego bilo ko drugi u orbiti

Vodonik je postao ključna reč u razgovorima o budućnosti transporta i smanjenju emisije štetnih gasova. Vozila na vodonik predstavljaju jedan od najvažnijih koraka ka održivoj i ekološki prihvatljivijoj mobilnosti...


Međunarodna svemirska stanica (ISS) predstavlja jedno od najvećih dostignuća ljudske tehnologije i saradnje na međunarodnom nivou. Ova laboratorija u orbiti Zemlje, smeštena u svemiru već više od dve decenije,...


Ostale novosti iz rubrike »