BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Topi se led: Koliko je to opasno po Rusiju?

Topi se led: Koliko je to opasno po Rusiju?
16.03.2017. god.
Prema prognozama naučnika, otapanje permafrosta (trajno smrznutog tla) i oštećenje kriosfere većih razmera može prouzrokovati potapanje arktičkih i sibirskih regiona Rusije u narednih 20 godina, a takođe pojavu novih bolesti i uništavanje infrastrukture.


Marija Ananičova je glaciolog, tj. naučnik koji proučava led. Objekti njenih istraživanja su lednici. Oni postepeno iščezavaju u svim delovima planete, pa i na ruskoj teritoriji, gde dve trećine još uvek zauzima dugogodišnje smrznuto tlo.

Kakve posledice prete Rusiji? Uvećava se opasnost od rušenja zgrada i uništavanja puteva, kažu stručnjaci Instituta za globalnu klimu i ekologiju Federalne službe za hidrometeorologiju i praćenje promena u životnoj sredini (Rosgidromet) i Ruske akademije nauka. A u zoni permafrosta se u Rusiji nalazi oko 80.000 kilometara puteva i pruga, i 91 aerodrom, konstatuje Svetlana Voroncova, prva predsednica grupe kompanija „Transportnaя integraciя“.

Po rečima Marije Ananičeve, lednici ne reaguju odmah na klimu. Oni najpre skupljaju toplotu, a zatim dolazi do vidljive reakcije. Drugim rečima, čak i ako čovečanstvu pođe za rukom da ograniči rast globalne temperature, degradacija lednika će se najverovatnije nastaviti.

Mnogi ruski lednici koji se proučavaju, već su u otapanju stigli do svog minimuma. „Brzina gomilanja snega i leda već sada je manja od brzine topljenja, što znači da je u toku potpuna degradacija“, smatra naučnica.

Manje vode, više bolesti

Drugi problem je smanjenje slatkovodnih rezervi. Topljenje planinskih lednika utiče, pre svega, na količinu vode u rečnim tokovima. Najpre ona poraste, a zatim, kada je lednik već značajno degradirao počinje da se smanjuje. Na primer, manji lednici polarnog Urala na teritoriji Rusije dosta su se istopili za proteklih 10 godina i ljudi su ostali bez slatke vode.

Pored toga, u permafrostu se dugo čuvaju izazivači opasnih bolesti, između ostalih i antraksa. Na primer, ekstremno toplo leto 2016. godine na Jamalu je izazvalo prvu epidemiju ove bolesti za poslednjih 75 godina. Hospitalizovano je oko 90 osoba. Što se više bude topio permafrost, bakterije i virusi (možda i novi za čoveka) predstavljaće sve veću opasnost, smatraju naučnici.

Sankt Peterburg se priprema za plavljenje

Ananičeva podseća da u arktičkim geografskim širinama temperatura raste brže od prosečne temperature na planeti. Planinski lednici severnog Sibira i ruskog Dalekog istoka već osećaju otopljenje i reaguju na njega od druge polovine 20. veka. Oni su dugo bili relativno stabilni, ali početkom našeg stoleća su promene postale očigledne.

Muzej Arktika na otvorenom: Zemlja Franca Jozefa

Pored toga, na Arktiku je velika degradacija takozvanih pokrovnih lednika – ledničkog štita Grenlanda, Zemlje Franca Josifa, Nove Zemlje i drugih ostrva i teritorija. U Rusiji rast nivoa Svetskog okeana predstavlja opasnost po Sankt Peterburg.

Prema prognozama naučnika Laboratorije za fiziku klime i prirodne sredine Uralskog federalnog univerziteta, zona rizika od poplave obuhvata osam regiona Rusije, uključujući Arhangelsku i Murmansku oblast, republiku Komi, Jamalo-nenecki okrug, Krasnojarski kraj i Jakutiju.

Saradnik laboratorije Konstantin Gribanov smatra da do klimatske poplave može doći već u narednih 50 godina. Po njegovim rečima, istopiće se i lednički štit Grenlanda i Antarktika, tako da se i deo Evrope može naći pod vodom. „Na srednjem Uralu nadmorska visina je uglavnom oko 200 metara, tako da ćemo mi ostati na suvom“, kaže Gribanov. „Međutim, klima će biti takva da tu neće ostati života u ovom vidu koji mi poznajemo“.

Otopljenje se može ubrzati

Proces topljenja leda nije ujednačen. Na ruskom Arktiku, po rečima Marije Ananičeve, tope se lednici i odvaljuju glečeri na Novoj Zemlji između Barencovog i Karskog mora. Ledene kape Severne Zemlje su zasada stabilne. Na Špicberškim ostrvima postoje pojedini lednici koji, naprotiv, rastu. Još uvek nam nije jasno zašto se to dešava. Možda je uzrok količina padavina na arhipelagu, pretpostavlja naučnica.

Što se arktički morski led brže i intenzivnije topi, ustupajući mesto otvorenom moru, Arktik postaje tamniji i odbija sve manje sunčevih zraka. Usled toga se planeta još više zagreva. Pored toga, u trajno smrznutom tlu je „zaključana“ velika količina ugljenika, pre svega u vidu metana, moćnog gasa sa efektom staklene bašte, koji takođe doprinosi otopljenju. Što se više topi permafrost, više metana dospeva u atmosferu i time se još više podstiče promena klime.

Olga Dobrovidova,
Ruska reč



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Međutim, kosmička pitanja i napori da se neutrališu pretnje koje se mogu pojaviti u svemirskoj sferi treba stalno da budu u centru pažnje vlade, istakao je ruski predsednik.


Lekari širom sveta redom upozoravaju na novu opasnu pandemiju. Ne, nije u pitanju nova varijanta koronavirusa (iako su respiratorni viusi i dalje veliki problem u mnogim Azijskim zemljama). Ovog...

Agencija ne želi da „druga pitanja“ ometaju orbitalno partnerstvo


Oleg Kononenko je sada proveo više vremena nego bilo ko drugi u orbiti

Vodonik je postao ključna reč u razgovorima o budućnosti transporta i smanjenju emisije štetnih gasova. Vozila na vodonik predstavljaju jedan od najvažnijih koraka ka održivoj i ekološki prihvatljivijoj mobilnosti...


Međunarodna svemirska stanica (ISS) predstavlja jedno od najvećih dostignuća ljudske tehnologije i saradnje na međunarodnom nivou. Ova laboratorija u orbiti Zemlje, smeštena u svemiru već više od dve decenije,...


Ostale novosti iz rubrike »