BitLab hosting
Početna stranica > Novosti
Slavica Jovanović

UDRUŽENJA GRAĐANA: ČUVARI MOJSINJSKE SVETE GORE U SLICI I REČI

UDRUŽENJA GRAĐANA: ČUVARI MOJSINJSKE  SVETE GORE  U SLICI I REČI
08.09.2017. god.


UDRUŽENJA GRAĐANA: ČUVARI MOJSINJSKE  SVETE GORE  U SLICI I REČI




Projekat: multidisciplinarnih istraživanja Mojsinjsko-poslonskog kompleksa sa naglaskom na istraživanje i evidentiranje, crkava i manastira na „Mojsinjskoj Svetoj Gori“.  predstavlja kampanju tokom koje bi se postigli određeni rezultati sa ciljem boljeg objašnjenja i razumevanja istorijske nacionalne verske i svetovne arhitekture, a istovremno utvrdilo stanje i broj objekata od značaja na navedenom lokalitetu za šta ne postoje tačni podaci.

Angažovanjem entuzijasta članova udruženja građana „Čuvari Mojsinjske Svete Gore“, stručnjaka Narodnog muzeja Kruševac iz oblasti arheologije, geologije, istorije umetnosti i arhitekture, kao i studenata fakulteta istorije, umetnosti, arhitekture, geologije, turizma, pristupilo bi se kompleksnom istraživanju i zaštiti jednog od najvećih duhovnih centara ovog dela Pomoravlja, odnosno centra duhovnosti Lazareve Srbije, na čijem mitu je nastao i kosovski mit.

Zalaganje za realizaciju kampa je odgovor Udruženja Građana  na različite vrste ugrožavanja kulturnih dobra. Udruženje se organizuje i priprema za sprovođenje potrebnih mera i aktivnosti u cilju obučavanja i osposobljavanja dece, omladine i odraslih, radi zaštite i spasavanja kulturno istorijske zaostavštine i njihovu prezentaciju stranoj i domaćoj javnosti.

Mojsinjsko-Poslonski kompleks sačinjavaju: reka Južna Morava, Stalaćka klisura, Mojsinjska i Poslonska planina.

Stalaćka klisura ima pravac protezanja jugoistok – severozapad, sa ukupnm dužinom od oko 25 kilometara. Početak je odmah ispod Đuniske i Trubarevske doline, a izlaz u Grad Stalaću. U samoj klisuri se nalaze sela: Trubarevo, Maletina, Cerovo, Mojsinje, Braljina (Ražanjska i Kruševačka), Stevanac, Grad Stalać i Stalać. Dubina klisure je oko 360 metara.  Desnom obalom Morave proteže se pruga Beograd - Niš. Istom stranom nema puta u celoj dužini. Levom obalom se proteže put Stalać - Đunis.

Područje Mojsinjske planine obuhvata prostor od Grad Stalaća, na severu, do Gaglovske reke na jugu. Na zapadu prirodnu granicu predstavlja dolina Zapadne Morave, dok istočnu granicu čine Južna Morava duž Stalaćke klisure i donji tok Ribarske reke.

Poslonska planina, oivičena na zapadu Ražanjskom dolinom, a sa istoka Stalaćkom klisurom, pruža se od sela Mađere na severu do sela Praskovče na jugu.

Intenzivna tektonska aktivnost, koja se odvijala kroz dugi geološki period, doprinela je da Južna Morava usmeri svoj tok kroz Stalaćku klisuru, probijajući čvrstu stensku masu, a ne da ide Račanjskom dolinom. Podlogu koju izgrađuje najveći deo Mojsinjskih i Poslonskih planina predstavljaju stene visokog stepena čvrstine. Ove stene kao takve predstavljaju jedan od najstarijih masiva Srbije. Neotektonska aktivnost ovog područja je jasno izrađena, i kao takva bila je uzročnik zemljotresa koji se desio 1. oktobra 1972. godine, sa epicentrom između sela Mojsinje i Trubarevo. Zbog stalnog izdizanja ovog masiva, Južna Morava intenzivnije useca svoje korito kroz Stalaćku klisuru. Pojačana vertikalna erozija prisutna je i kod manjih rečnih tokova.

Zbog položaja koji zauzima, ovaj prostor često nazivaju "Vrata Srbije". Smešten  između niške i aleksinačke kotline, na jugoistoku, ražanjske doline na istoku, velikomoravske doline na severu, i kruševačke doline na jugozapadu, predstavlja značajnu raskrsnicu puteva koji spajaju jug i sever Evrope. Ovuda su vodili glavni putevi od najranijih civilizacija, do danas (Sredozemno more, Dolina Vardara, dolina Nerodimke, dolina Binačke Morave, Dolina Južne Morave, Velikomoravska dolina, dolina Dunava, pa sve do severnih teritorija Evrope i severnih mora).

Strateškim položajem u odnosu prema glavnoj komunikaciji koja povezuje severne sa južnim delovima Evrope, moguće je objasniti gotovo kontinuirano prisustvo života na ovim prostorima, od praistorije (oko 6000 godine p.n.e.).

O ovom području, postoji mali broj pisanih podataka, do sada se u taj posao uključivao isključivo Narodni Muzej u Kruševcu i jedan mali broj samostalnih entuzijasta. Ovo je prvi put da se pored profesionalnog rada od strane zaposlenih u Narodnom muzeju u Kruševcu u taj posao uključuju građani organizovani u naše Udruženje

Mojsinjsko-poslonski kompleks se odlikuje bogatstvom kulturno-istorijskog nasleđa. Na ovom prostoru sagrađen je veliki broj manastira i crkava. Po narodnom predanju bilo ih je oko sedamdeset, te je ovo područje bilo poznato kao "Mala srbska Sveta Gora".

Podatak da je svetogorski monah starac Isaija pomogao knezu Lazaru pri izmirenju srpske crkve i carigradske patrijaršije 1375. godine, objašnjava nam da je većina monaha, koja je došla u ove krajeve pripadala "Sinaitima" sledbenicima ovog svetogorca, koji su se odlikovali jakom isihastičkom pobožnošću, živeli strogim životom, bili odani misticizmu i isihastičkoj kontemplativnosti i stremili doživljavanju božanske energije. Našavši ovde relativno bezbedno utočište, podizali su crkve i isposnice na zaklonjenim, mirnim i teško pristupačnim mestima, stvarajući novo monaško središte. Doseljavanje monaha "sinaita", svakako je pojačalo graditeljsku delatnost na ovom prostoru, na kome postoje i građevine za koje se predpostavlja da su sagrađene i pre ovog vremena. Crkve koje grade monasi "sinaiti" imaju mnogo zajedničkih stilskih elemenata, naročito Jakovac i Stevanac, a najpogodniji uslovi za izgradnju ovih građevina padaju u vreme od 1371. do 1389. godine.

Posle Kosovske bitke mogućnosti za neimarske poduhvate su znatno manje. Međutim, za život monaha isihasta postojale su i dalje relativno povoljne okolnosti, sve do 1413. godine kada je sultan Musa razorio Grad Stalać, te je, verovatno, posle ovog događaja potpuno zamrla graditeljska aktivnost u ovim krajevima. Tek u 19. i 20. veku, neke od ovih srednjovekovnih crkava su obnovljene, na temeljima jednog broja sagrađene su nove, ali  najveći deo njih je i danas u ruševinama. Prve podatke o ovim crkvama zabeležio je Mihajlo St. Riznić. Dok se početkom 20. veka crkvama se bavio i Kosta J. Jovanović.


  • ‘’ Svaka promocija Mojsinjske svete gore je za nas mnogo značajna, jer Mojsinjska sveta gora ima značaj za svekoliko srpstvo. To je zbog toga što je njeno ptredhodno postojanje kao viševekovnog verskog i kulturnog srbskog centra u to vreme bilo ključno knezu Lazaru da baš na tom mestu zida Grad Kruševac i osnuje Lazarevu Srbiju. U Mojsinjskoj svetoj gori knez Lazar se duhovno uzdigao da je bio spreman da postrada za srpstvo. Mojsinjska sveta gora nije skup veleletnih crkava i manastira kao što su fruškogorski manastiri ili  ovčarko kablarski ali su mnogo stariji postoje od 9. veka. Sveti Knez Lazar se odužio monasima tako što je uzidao tri grada koja su opasala Mojsinjsku svetu goru, Kruševac, Stalać i Mojsinje odakle su vojne patrole obilazili.’’ - Reči  su Slavoljuba Ljubisavljevića .



Fotografije , tekstove i Statut UDRUŽENJA GRAĐANA: ČUVARI MOJSINJSKE  SVETE GORE

dostavio : Slavoljub Ljubisavljević

pripremila : Slavica Jovanović

12316129_1133210896696910_5285044296151406396_n.jpg

11010996_1005986849413891_4312416909934595019_o.jpg

11692720_10205605814199005_4450235532467736534_n.jpg

11722228_1007169339295642_4615689433448447027_o.jpg

14241412_1360800500604614_7923683772168694765_o.jpg

14379673_1371230896228241_3050986687685380596_o.jpg

14379720_1371231116228219_800804146632529298_o (1).jpg

15419715_1764761867178826_4699353067496308531_o (1).jpg

19424217_1751862704831723_6053331615956540115_n (1).jpg

DSCN4681.JPG

DSCN4688 (1).JPG

DSCN4690 (1).JPG

DSCN4697 (1).JPG

DSCN4708.JPG

DSCN5109 (1).JPG

DSCN5110 (1).JPG

DSCN4710 (1).JPG

DSCN4707.JPG

DSCN4706.JPG

DSCN4705 (1).JPG

DSCN4704.JPG

DSCN4703.JPG

DSCN4702.JPG

DSCN4698 (3).JPG

DSCN4699 (1).JPG

























  • Izvor
  • Slavica Jovanović


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

„Suparnički odnos“ Vašingtona sa Rusijom sprečio je potpuno obelodanjivanje onoga što je znao, rekli su izvori listu


Ali uprkos neviđenim vojnim merama koje su kolektivno preduzele zapadne zemlje, ništa im nije pošlo za rukom! Jer tvrda vera srbskog naroda, njegova nepokolebljiva vernost Hristu i Crkvi, kao...

Napadačima na Crocus Citi Hall iz Ukrajine su prebačene velike sume novca, saopštio je ruski istražni komitet.


Neki ruski poslanici pozvali su na ponovno uvođenje smrtne kazne


Neslanje delegacije u SAD bila je „poruka Hamasu“, izjavio je izraelski premijer


Ostale novosti iz rubrike »