BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Vreme je za bebe

Vreme je za bebe
31.10.2007. god.

Zbog potrebe da stekne visokoškolsko obrazovanje, ostvari uspešnu poslovnu karijeru, obezbedi finansijsku nezavisnost i nađe pravog partnera, sve veći broj žena širom sveta odlaže materinstvo. Na to ukazuje i činjenica da je u naglom porastu broj trudnica koje prvu trudnoću nose posle 35. godine. Neke od njih sa strahom preživljavaju svaki odlazak ginekologu, plašeći se da se nešto ne iskomplikuje i ne ugrozi trudnoću. „Takvom stanju u velikoj meri mogu da doprinesu i lekari koji u pojedinim situacijama iskazuju neopravdanu brigu za trudnice starije od 35 godina tako da se one osećaju kao da su bolesnici, a ne zdrave žene koje će uskoro postati majke”, ističe dr Milica Vesić-Dimitrijević, specijalista ginekolog akušer, koja je, za trideset godina rada, porodila na hiljade trudnica.

Prema njenim rečima, sve je manji broj žena koje trudnoću doživljavaju kao radost rađanja, a sve više kao strah da se nešto ne iskomplikuje. Zbog toga se uloga ginekologa često svodi ne samo na praćenje trudnoće, već i na oslobađanje od straha i ohrabrivanje, jer su mnoge trudnice ranjive i uplašene. Kako kaže dr Vesić-Dimitrijević, ponekad je potrebna velika podrška da buduće mame shvate da je reč o prirodnom procesu i da je trudnoća najzdravije stanje žene. „Ako je sve išlo kako treba, ne postoji žena koja neće reći da je to bio period u životu u kome se najbolje osećala”, naglašava ona.

Rizik od Daunovog sindroma

Da bi na svet došla zdrava beba, najidealniji pristup bio bi da se pre trudnoće obave svi ginekološki pregledi i izvrše testovi na infekcije kako bi se one izlečile pre začeća, jer su za uspešnu trudnoću preduslovi da majka bude zdrava (bez infekcija genitalnog trakta) i da plod bude zdrav (morfološki, hromozomski i genetski).

Napredak ultrazvučne tehnologije omogućio je lekarima da prate šta se dešava tokom trudnoće i da na vreme reaguju ukoliko se pojave indikatori određenih anomalija. Zbog rizika rađanja deteta sa hromozomskim anomalijama (Daunov sindrom), koji raste sa godinama starosti trudnice, svim trudnicama starijim od 36 godina preporučivano je da se podvrgnu analizi plodove vode.

Reč je o amniocentezi, tehnici kojom se između 16. i 18. nedelje trudnoće uzima uzorak plodove tečnosti koji se zatim analizira na broj i strukturu hromozoma ploda. Amniocenteza, međutim, može da dovede do pobačaja. Idealno bi bilo postići da se sa manjim brojem amniocenteza  rodi  manje dece sa Daunovim sindromom. U tu svrhu od pre 15 godina uvedeno je praćenje ultrazvučnih hromozmskih markera koji daju indikatore opravdanosti sumnje da li plod nosi hromozomsku anomaliju. U kombinaciji sa biohemijskim analizama donosi se zaključak o indivivualnom riziku i podvrgavanju amniocentezi.

„Ženama mlađim od 36 godina može se raditi amniocenteza, kao što se ne mora nužno raditi trudnicama starijim od tih godina. Sve je individualno”, kaže dr Vesić-Dimitrijević, koja je sticala znanje u Americi i londonskom „Kings koledžu”, gde se stručno usavršavala kod prof. Kiprosa Nikolaidesa, koji se smatra jednim od najboljih stručnjaka iz oblasti praćenja trudnoće i ultrazvučne dijagnostike. Kako naglašava dr Vesić-Dimitrijević, tehnika ultrazvučnog i biohemijskog skrininga daje pouzdanost do 90 odsto, dok jedino amniocenteza 100 posto otkriva hromozomsku strukturu ploda.

Takođe, bogato profesionalno iskustvo naše sagovornice potvrđuje da nema pravila ko će se kako poroditi. „Bilo je slučajeva da su mlađe devojke imale složenije porođaje, a da su trudnice koje su starije od četrdeset godina sa lakoćom donele bebu na svet. Ne treba apriori smatrati ako će ako neko ima četrdeset godina porođaj biti težak i da je obavezan carski rez”, kaže dr Vesić-Dimitrijević.

Ljubav umesto straha

Kad je reč o večnoj temi svih trudnica – šta i koliko smeju da jedu i da li je opravdano kada nas u tri sata izjutra zamole da im donesemo čokoladu jer im je upravo tada beba „šapnula” da je gladna, naša sagovornica kaže da zdrava žena nema razloga za ograničavanje ponašanja u trudnoći, a da ishrana treba da bude lagana, ne treba jesti ni previše slano ni slatko, što se nikom ne preporučuje, pa ni trudnicama. Prema njenim rečima, buduća mama tokom devet meseci ne bi trebalo da se ugoji više od 15 kilograma. Ako je reč o trudnici koja je dijabetičar ili srčani bolesnik, onda se tim stručnjaka stara da se što je moguće bolje i bezbednije trudnoća iznese do kraja.

Naglašavajući da sve u životu ide lakše kada se rodi dete i ostvari materinski instinkt, dr Vesić-Dimitrijević ističe da uz bebu tek počinje pravi život i osećaj punoće življenja i zajedničke sreće. „Zbog toga i trudnoća treba da bude stanje radosti a ne straha. Trudnice ne treba pretvarati u bolesnike, već ih treba rasteretiti bojazni i uveriti da one mogu u radosti da dočekaju rađanje svojih beba. Trudim se da moje trudnice uvek ordinaciju napuste sa osmehom. Smatram to ličnom obavezom. Ako buduća mama sa radošću kreće u porodilište ona pozitivno utiče na svoju bebu i doprinosi da ona s ljubavlju i blagoslovom dođe na svet”, zaključuje dr Milica Vesić-Dimitrijević.



  • Izvor
  • Politika
  • Povezane teme


Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Američka pomoć neće biti dovoljna da zaustavi ruske snage, izjavio je Dmitrij Kuleba


Zamenik ministra odbrane Timur Ivanov je godinama pod sumnjom, navode mediji

Predsednik Ebrahim Raisi uputio je oštro upozorenje zapadnom Jerusalimu


Ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba objasnio je da ukrajinski konzolati više neće služiti borbenim muškarcima koji borave u inostranstvu

Estonski ministar unutrašnjih poslova Lauri Laanemets je ranije takođe predložio da se Ruska pravoslavna crkva označi kao teroristička organizacija


Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu podelio je najnovije procene kijevskih žrtava na bojnom polju


Ostale novosti iz rubrike »