BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kipar protiv nezavisnosti Kosova

Kipar protiv nezavisnosti Kosova
17.10.2007. god.

Ministarka inostranih poslova Kipra Erato Kozaku-Markulis kaže da njena zemlja neće priznati nezavisnost Kosova. „Kipar će u Evropskoj uniji biti protiv priznanja nezavisnosti”, rekla je šefica diplomatije Kipra tokom posete Austriji, dodajući da Kipar „sigurno neće biti sam”. Ona je upozorila da bi nezavisnost Kosova bila opasan presedan. Ministarka inostranih poslova Austrije Ursula Plasnik je navela da je pitanje Kosova evropsko pitanje. „Kosovsko pitanje je test zrelosti zajedničke spoljne politike EU. Nalazimo se u odlučujućoj fazi. Beograd i Priština moraju optimalno da iskoriste preostalo vreme do 10. decembra. Potrebna nam je nova dinamika, a jednostrane akcije i insistiranje na osnovnim stavovima ne vode nas napred”, kaže ona.

Ren: Usredsrediti se na ozbiljne pregovore
Evropski komesar za proširenje Oli Ren zatražio je danas od svih međunarodnih aktera da izvrše pritisak na Beograd i Prištinu da bi se omogućili „ozbiljni pregovori” i postiglo „dogovorno rešenje” budućeg statusa Kosova.

„Obe strane - i Beograd i Priština - treba da svoje misli i svoje napore usredsrede na ozbiljne pregovore”, izjavio je Ren novinarima u Briselu, neposredno posle razgovora s predsednikom srpskog Nacionalnog saveta za saradnju s Haškim tribunalom, Rasimom Ljajićem.

Svi međunarodni akteri, dodao je Ren, treba da utiču na dve strane kako bi do takvih pregovora doista došlo.
Dinstbir: Srbija došla do granice
Srbija je ponudom široke autonomije Kosovu došla do granice mogućih kompromisa, smatra bivši izvestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava na prostoru SFRJ Jirži Dinstbir. On u autorskom članku za list Pravo navodi kako se nada da ipak još „postoji mali prostor za razumnu politiku međunarodne zajednice.”

„Srbi su u poslednja dva-tri meseca dobili od nekoliko članica Evropske unije ispod stola pet-šest različitih predloga. Neki računaju na srpski suverenitet, drugi na rešenje tipa Beneluksa, čak i s Crnom Gorom. Takođe, i u SAD ima izvesnog razumevanja za nekakvu institucionalnu povezanost Srbije s Kosovom”, piše Dinstbir.

On je dodao da mnogi Evropljani uviđaju da je Kosovo problem evropske bezbednosti, a da se i u EU računa s tim da bi, ako EU prizna nezavisno Kosovo, mogla da prepusti članicama da odaberu kada i kako žele da tu odluku primene.

„Zagovornici demokratskog razvoja posvetili su mnogo energije da ubede Srbe da ne mogu da se menjaju granice s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom po etničkom principu. Kako bi mogli onda danas da objasne promenu granica na toj osnovi?”, pita Dinstbir.

Kušner u nedelju sa prištinskim timom

Šef francuske diplomatije Bernar Kušner sastaće se u nedelju u Parizu sa kosovskim pregovaračkim timom sa kojim će razgovarati o toku pregovora o budućem statusu Kosova, saopštilo je danas francusko ministarstvo spoljnih poslova.

Kušner će primiti na neformalni razgovor, kosovski pregovarački tim, koji će u ponedeljak, 22. oktobra, produžiti u Beč, rekao je portparol francuskog ministarstva spoljnih poslova Paskal Anderani.

Šef fransucke diplomatije i članovi pregovaračkog tima Kosova razgovaraće o pregovorima koji su u toku uz posredništvo trojke Kontakt grupe, dodao je Anderani.

U Beču će u ponedeljak, 22. oktobra, biti održana nova runda pregovora o statusu Kosova.

Prethodni direktni susret delegacija Beograda i Prištine održan je u nedelju, 14. oktobra, u Briselu.

D´Alemna: NATO morao da reaguje
Šef italijanske diplomatije Masimo D´Alema, ocenio je da je intervencija NATO na Kosovu bila neophodna.

On kaže da je „slučaj Kosova je mnogo drugačiji” od invazije na Avganistan, Irak i eventualnog napada na Iran, koje prema njegovom uverenju, predstavljaju velike greške. „Srbi su okupirali Kosovo i naš cilj je bio da zaustavimo rat. Pokušali smo diplomatijom i nismo uspeli”, izjavio je D´Alema u intervjuu za najuticajniji indijski dnevnik „Hindu”.

„Kada je NATO napao tamo je bila srpska okupacija i tri miliona izbeglica je pobeglo u Albaniju. Takođe, pre ulaska na Kosovo, Evropska unija je imala rezoluciju Saveta bezbednosti”, rekao je italijanski ministar indijskom listu, ne precizirajući na koju rezoluciju misli.

D´Alema je za indijski list ocenio da su invazije na Avganistan i Irak bile pogrešne, jer je „reakcija na (napade na Njujork i Vašington) 11. septembra trebalo da bude mir u Jerusalimu, a ne rat u Bagdadu”.

Italijanski ministar je istovremeno napomenuo da Iranu nikako ne bi trebalo dozvoliti da se domogne nuklearnog oružja, ali da bi „ratni scenario predstavljao katastrofu”.

Masimo D´Alema bio je za vreme bombardovanja Jugoslavije 1999. godine premijer Italije i zdušno podržavao vojnu intervenciju NATO protiv Srbije. (agencije)



  • Izvor
  • agencije
  • Povezane teme


Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predsednik Ebrahim Raisi uputio je oštro upozorenje zapadnom Jerusalimu


Ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba objasnio je da ukrajinski konzolati više neće služiti borbenim muškarcima koji borave u inostranstvu

Estonski ministar unutrašnjih poslova Lauri Laanemets je ranije takođe predložio da se Ruska pravoslavna crkva označi kao teroristička organizacija


Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu podelio je najnovije procene kijevskih žrtava na bojnom polju

Snage Moskve su oslobodile još nekoliko naselja u Donbasu, rekao je Sergej Šojgu


Navodi zapadnog Jerusalima izazvali su egzodus zapadnog novca iz važne humanitarne agencije


Ostale novosti iz rubrike »