BitLab hosting
Početna stranica > Komentari

KOMENTARI

Strateški interesi NATO-a NA Kosovu i Metohiji

27.02.2018. god.
Piše: Boško Antić, kontraadmiral u penziji Nestankom Varšavskog ugovora i raspadom Sovjetskog Saveza nestao je i višepolarni sistem odnosa u međunarodnoj zajednici. Sjedinjene Američke Države su ostale bez konkurenta na geopolitičkoj sceni. Da bi ova preostala svetska velesila ostvarila svoj koncept trajnog prusustva na svim važnim područjima iskoristila je svoj položaj vodeće sile u Severnoatlantskom savezu (NATO). Umesto «ugrožavanja od strane Sovjetskog Saveza» nametnuto je «ugrožavanje bezbednosti ostalih članica ovog preostalog vojnog saveza». Da bi ostvario koncept trajnog prisustva NATO je morao izaći......

4-10. februar - Seča knezova; dahije pogubile oko 150 najistaknutijih Srba (trgovaca, knezova i sveštenika) u Beogradskom pašaluku, što je bilo povod za izbijanje bune.

14. februar - Skupština u Orašcu (na praznik Sretenje); donesena odluka da se podigne buna protiv dahija; Karađorđe izabran za vođu bune.

16. februar - U Sibnici pukla prva ustanička puška. Prva borba Karađorđa i ustanika, zajedno sa Sibničanima, protiv Turaka.

24. februar - U selo Drlupa, pod Kosmajem, došao Aganlija da pregovara sa Karađorđem, i tu dolazi do prvog oružanog sukoba ustaničke vojske sa dahijama. Aganlija pretrpeo poraz.

28. februar - Bitka na Svileuvi.

4. mart - Mitropolit beogradski Leontije u ime dahija u Hasan-pašinoj Palanci vodio pregovore sa Karađorđem.

18. mart - Ustanici oslobodili Valjevo i Rudnik.

4. april - Ustanici oslobodili Kragujevac.

28. april - Turci iz Bosne pod vođstvom Ali-bega Vidajića na Čokešini kod Šapca porazili ustanike; izginulo preko tri stotine ustanika.

April - Ustanici opkolili Beograd i uspostavili liniju fronta Ostružnica - Žarkovo - Avala - Dunav.

3. maj - Ustanici osvajaju Šabac, prvi grad koji su ustanici zauzeli. Istog dana Karađorđe u Rakovici kod Beograda održao ratni savet kome su prisustvovale sve nahijske starešine, sa koga su srpske vođe uputile pismo ruskom poslaniku u Carigrad.

5-15. maj - U Ostružnici kod Beograda održana prva skupština predstavnika celog pobunjenog naroda u Beogradskom pašaluku (oko 60 ljudi).

10. maj - U Zemunu vođeni srpsko-turski pregovori uz posredovanje austrijskog generala Ženejna.

24. maj - Turci predali Požarevac ustaničkoj vojsci na čelu sa Karađorđem.

Jun - Porta naredila bosanskom veziru Bećir-paši da ukloni dahije i u Beogradskom pašaluku uspostavi "zakonitu vlast".

18. jul - Turci predali Smederevo ustaničkoj vojsci.

Krajem jula - Bećir-paša se sa oko 3.000 ljudi ulogorio u Belim Vodama kod Beograda.

3. avgust - Razgovori srpske delegacije (Jakov Nenadović, knez Sima Marković, Janko Katić, knez Nikola Grbović) i Bećir-paše.

5/6. avgust - Na ostrvu Adakale na Dunavu vojvoda Milenko Stojković sa 50 ljudi pobio četvoricu dahija: Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmed-agu Fočića.

13. septembar - Karađorđe i ustaničke starešine šalju u Rusiju izaslanstvo na čelu sa Protom Matejom Nenadovićem.

4. oktobar - U Beogradu pročitan Portin ferman koji je doneo novopostavljeni vezir Sulejman-paša.

13. oktobar - Bećir-paša se vratio u Bosnu.
(Prvi srpski ustanak - 1804. , 01.03.2018. 13:49:05) [15699]
29. april-15. maj - Zasedanje Skupštine u Pećanima; u Carigrad upućena delegacija sa ustaničkim zahtevima sultanu.

Kraj maja - Zapovednik Niša, Hafiz-aga, unapređen u čin paše i postavljen za beogradskog vezira.

14. jul - Posle opsade oslobođen Karanovac.

18-20. avgusta - Bitka na Ivankovcu; prvi sukob ustaničke vojske (oko 8.000 vojnika) pod vođstvom Karađorđa i turske regularne vojske (15.000 vojnika) na čelu sa Hafiz-pašom; težak poraz Turaka.

27. avgust - U selu Borak kod Beograda održana Skupština na kojoj je, po ruskom savetu, ali i usled težnje pojedinih narodnih starešina da tim putem ograniče Karađorđevu vlast, osnovan Sinod kao centralni zakonodavni i upravni organ vlasti.

20. novembar - Oslobođeno Smederevo i proglašeno za prestonicu.

1-12. decembar - U Smederevu održana Skupština na kojoj je Sinod preimenovan u Praviteljstvujušči sovjet serbski; doneta odluka da se diplomatskim i vojnim putem zaštiti oslobođena teritorija i tim povodom upućena molba ruskom i austrijskom caru.
(Prvi srpski ustanak - 1805., 01.03.2018. 14:55:10) [15700]
Januar - Ruski ministar inostranih dela knez Čartoriski predložio caru Aleksandru I da se Srbi pridobiju za Rusiju; tokom leta general Miheljson uspostavio vezu s Karađorđem, a krajem godine Rusija Srbima uputila novčanu pomoć.

26. januar - Vojska Petra Dobrnjca oslobodila Kruševac.

Krajem januara - Vojska Milenka Stojkovića oslobodila Poreč.

21. mart - Sultan Selim III objavio ustanicima rat i pozvao vojsku u džihad (sveti rat).

6. april - Sulejman-paša Skopljak, potisnuvši ustaničke vojske Radiča Petrovića i Milana Obrenovića, zapalio manastir Studenicu.

20. jun - Napoleon I Bonaparta uputio pismo sultanu u kome ga podstiče da silom uništi "srpske buntovnike, što ih Rusija drži i sokoli".

Kraj juna - Turske vojske iz tri pravca (Bosne, okoline Leskovca i Vidina) upućene na Srbiju.

13. jul - Karađorđe uputio Petra Ička u Carigrad da bi sa Portom sklopio sporazum o miru.

13-16. jul - Bitka na Deligradu; Srbi pod komandom vojvode Milenka Stojkovića porazili vojsku Šašit-paše leskovačkog.

13. avgust - Bitka na Mišaru; ustanička vojska (8.000 pešaka, 2.000 konjanika, 4 topa i 1 haubica) pod vođstvom Karađorđa izvojevala pobedu nad snagama bosanskih aga i begova (20.000 pešaka) pod zapovedništvom Sulejman-paše Skopljaka.

15. avgust - Porta srpskom pregovaraču Petru Ičku uručila svoj mirovni predlog.

3. septembar - Pobeda Karađorđa i ustaničke vojske kod Deligrada.

20. septembar - Ičko u Smederevu podneo izveštaj o pregovorima na Porti.

Novembar - Skupština u Smederevu prihvatila Portin predlog mira. Vođa krdžalija Alija Gušanac, koji je držao Beograd, sprečio sprovođenje Ičkovog mira, jer nije dopustio ustoličenje carskog muhasila Hasan-bega i srpskog kneza u Beogradu.

12. decembar - Jurišom oko 12.000 ustanika pod vođstvom Karađorđa, posle dvoipogodišnje opsade, oslobođena beogradska varoš (civilni deo grada), na Andrijevdan; Turci se povukli u utvrđeni Gornji grad. U jurišu poginuo vojvoda Vasa Čarapić.

20. decembar - Alija Gušanac predao oružje Srbima i sa krdžalijama otišao u Vidin.
(Prvi srpski ustanak - 1806., 01.03.2018. 16:11:49) [15701]
8. januar - Ustanička vojska zauzela beogradsku tvrđavu na Kalemegdanu i konačno oslobodila Beograd.

23. januar - Komandant ruske vojske na Dunavu general Miheljson pozvao Srbe da odbace mirovni plan Turske i s Rusijom nastave borbu do potpune nezavisnosti; Karađorđe prihvatio poziv i uskoro uputio vojsku na Timok i prema Vidinu.

25. januar - Porta objavila ferman kojim je potvrdila Ičkov mir.

5. februar - Oslobođen Šabac, jedno od poslednjih turskih uporišta u Srbiji.

6. mart - Nakon što su napustili Beograd, beogradski vezir Sulejman-paša i njegova pratnja od oko 180 ljudi, na smederevskom drumu ispod Vračara, napadnuti iz zasede i poubijani od strane ustanika; taj postupak izazvao ogorčenje Turske i osudu Austrije.

18. mart - Oslobođeni Jadar i Rađevina.

31. mart - Nakon što je Skupština u Smederevu odbacila Ičkov mir i prihvatila ruski predlog za nastavak rata, predsednik Praviteljstvujušćeg sovjeta knez Sima Marković svečano izgovara: "Srbija smatra sebe za nezavisnu državu".

Početak aprila - Pod uticajem ustanka u Srbiji, u Sremu izbila Ticanova buna, antifeudalni pokret sremskih seljaka koje je predvodio Teodor Avramović Tican; austrijske vlasti, uz pomoć karlovačkog mitropolita Stefana Stratimirovića, ugušile bunu i pooštrile mere za suzbijanje srpskih nacionalnih ideja.

April - Porta izdala ferman o razoružanju hrišćana u Bosanskom pašaluku.

29. maj - Sa prestola zbačen sultan Selim III.

17. jun - Odred ruske vojske prešao na desnu obalu Dunava; početak zajedničkih srpsko-ruskih vojnih operacija protiv Turske.

28. jun - Na zahtev ustaničkog vođstva ruski car Aleksandar I u Srbiju uputio generala Konstantina Rodofinikina za ruskog diplomatskog predstavnika.

1. jul - Boj na Štubiku i Malajnici; udružena srpska (Karađorđe) i ruska (general Isajev) vojska oslobodila opkoljenog Milenka Stojkovića koga su Turci opsedali između Štubika i Malajnice; oslobođen veći deo Negotinske krajine.

8. avgust - Dositej Obradović prešao u Srbiju.

20. avgust - Rodofinikin završio nacrt unutrašnjeg uređenja Srbije, s kojim se načelno složio i Karađorđe.

25. avgust - Rusija i Turska u Sloboziji zaključile privremeni mir.

Novembar - Odluka Praviteljstvujuščeg sovjeta o preduzimanju naročitih mera "radi širenja prosvete i nauke u zemlji".


(Prvi srpski ustanak - 1807., 01.03.2018. 17:15:26) [15702]
13. jun - Krušička buna u Banatu; pobuna seljaka protiv austrijske vlasti u selu Kruščica; vođe bunu su učinile prevaru predstavljajući krivotvorenu proklamaciju kao tobožnju Karađorđevu.

13. septembar - U Beogradu otvorena Velika škola Ivana Jugovića sa 20 učenika u trogodišnjem trajanju koja je pripremala kadrove za rad u državnoj administraciji.

18. decembar - Skupština u Beogradu donela ustavni akt kojim je regulisan odnos između "vrhovnog vožda" i Praviteljstvujuščeg sovjeta; Karađorđe priznat za naslednog kneza.

22. decembar - Uvedena regularna vojska i vojni činovi po ugledu na ruske i austrijske; Srbija podeljena na četiri vojne oblasti.
(Prvi srpski ustanak - 1808., 01.03.2018. 17:41:18) [15703]
Kraj januara - Rumelijski vezir Huršid-paša Karađorđu predložio separatni mir što je Karađorđe, očekujući nastavak rusko-turskog rata i verujući u pobedu Rusa, odbio.

1. april - Prekid primirja postignutog u Sloboziji i nastavak rata Rusije i Turske.

14. april - Sačinjen ratni plan srpske vojske o povezivanju s ruskim trupama kod Vidina i sa Crnogorcima radi odsecanja Bosne od ostatka Turske i njenog osvajanja.

Početak maja - Uspešna ofanziva srpske vojske prema Vidinu, prema Nišu, u Bosni i u Sandžaku.

1. maj - Hajduk Veljko Petrović sa 8.000 svojih vojnika na juriš zauzeo tursku tvrđavu Belogradčik u Bugarskoj uništivši do poslednjeg čoveka tursku posadu od 400 vojnika.

24. maj - Prevalivši za sedam dana put od Užica do Sjenice, Karađorđe sa 10.000 vojnika i 10 topova na juriš zauzeo Sjenicu.

27. maj - Srbi izvojevali pobedu na Suvom Dolu, porazili Numan-pašu pećkog i opseli Novi Pazar.

31. maj - Bitka na Kamenici (Čegru); poraz i pogibija resavskog vojvode Stevana Sinđelića i oko 3.000 njegovih vojnika. Turski gubici: blizu 6.000 poginulih boraca.

4. jun - Karađorđe obavešten o porazu na Kamenici.

18. jun - Karađorđe zauzeo novopazarsku varoš, ali usledilo povlačenje srpskih jedinica iz Sandžaka zbog odbrane Deligrada.

Oko 20. juna - Velika turska ofanziva iz Bosne.

23. avgust - Turci, posle petonedeljne opsade, zauzeli Deligrad. Istog dana Alija Gušanac zauzeo Požarevac.

25. avgust - Turci osvojili Jagodinu.

27/28. avgust - Rodofinikin napustio Srbiju.

Avgust - Karađorđe se bezuspešno obraćao za pomoć Austriji i Francuskoj (Napoleonu).

23. septembar - Pod uticajem ustanka u Srbiji, izbio ustanak Srba u Bosanskoj Krajini (Jančićeva buna).

Oktobar - Zbog operacija ruske vojske na donjem Dunavu smanjen turski pritisak na Srbiju s obzirom da su Turci glavninu vojske okrenuli protiv Rusa.

2. decembar - Srpska delegacija (Milenko Stojković, Milan Obrenović i drugi) upućena u glavni stan ruske Dunavske armije u Bukurešt sa zahtevom za vojnu pomoć.

29. decembar - Karađorđe i Praviteljstvujušći Sovjet uputili pismo baronu Simbšenu u kome mole da austrijski car posreduje u pronalaženju mirnog rešenja između Srbije i Turske, pristajući na vazalni odnos.
(Prvi srpski ustanak - 1809., 01.03.2018. 18:42:46) [15704]
Januar - U Pariz upućen srpski deputat kapetan Rade Vučinić sa zadatkom da od Francuske (Napoleona) izdejstvuje priznanje Srbije koja bi bila pod protektoratom Francuske.

4. februar - Austrijski ministar inostranih dela knez Meternih predložio caru Francu I da pomogne da se uspostavi mir između Srbije i Turske s tim da se Srbi vrate pod vlast Turske.

22. mart - Ruska vojska generala Isajeva zaposela Veliko ostrvo na Dunavu.

13. maj - Nakon neuspešnog pokušaja da se izdejstvuje zaštita od Austrije, Skupština u Beogradu odlučila da Srbija u savezu sa Rusijom nastavi rat.

Jun - Rusija u Srbiju uputila 4.500 vojnika (general Cukato).

6. jul - 19. septembar - Srbi i Rusi, zajedničkim snagama, oslobodili Brzu Palanku, Prahovo, Negotin i Soko-banju.

7. septembar - Alija Gušanac poginuo kod Ruščuka u Bugarskoj u borbi protiv Rusa.

21-22. septembar - Bitka na Varvarinu; udružene srpske (Karađorđe) i ruske (general Orurk) snage porazile Huršid-pašu i potisnule Turke ka Nišu i Prokuplju.

Septembar - Dositej Obradović i Vikentije Rakić otvorili u Beogradu Bogosloviju.

16-20. oktobar - Bitka kod Loznice; Karađorđe, knez Sima Marković i Stanoje Glavaš sa oko 10.000 ljudi pritekli u pomoć srpskim komandantima na Drinskom frontu (Anta Bogićević, Luka Lazarević i Jakov Nenadović) i sprečili invaziju Turaka iz Bosne pod vođstvom Hasan-bega srebreničkog.
(Prvi srpski ustanak - 1810., 01.03.2018. 19:20:37) [15705]
19-25. januar - U Beogradu zasedala Skupština starešina: reorganizovan Praviteljstvujušči sovjet; ustanovljeno popečiteljstvo (vlada) sa šest popečitelja (ministara) i Veliki vilajetski sud. Rukovođen ličnim interesima, Mladen Milovanović izdejstvovao da se Karađorđu, kao voždu, prizna vrhovna vlast.

10. februar - Na molbu srpskih vlasti, u Beograd stigao puk ruske vojske (oko 1.000 ljudi), svečano dočekan uz topovske salve i ovacije više hiljada građana.

Početak marta - Dva najistaknutija predstavnika opozicije i izvrsni vojni komandanti, Milenko Stojković i Petar Dobrnjac, zbog protivljenja Karađorđevoj vlasti proterani iz Srbije.

9. april - U Beogradu umro Dositej Obradović.
(Prvi srpski ustanak - 1811., 01.03.2018. 19:38:51) [15706]
28. maj - Posle bitke kod Ruščuka gde je Rusija porazila Tursku, Turci su zaključili sa Rusima mir u Bukureštu; član 8 tog sporazuma odnosio se na Srbiju koja je vraćena Turskoj; Srbi su obavezni da predaju oružje, s tim što bi dobili amnestiju i izvesna autonomna prava.

Jun - Karađorđe naredio opštu mobilizaciju celokupnog za vojsku sposobnog muškog stanovništva od 15 do 70 godina.

4. jul - Huršid-paša Karađorđu predočio deo Bukureškog ugovora koji se odnosi na Srbiju i zahtevao da postupi u skladu sa njegovim odredbama.

14. avgust - U Carigrad upućena srpska deputacija sa zadatkom da pregovara o ponovnom uspostavljanju turske vlasti u Srbiji mirnim putem.

16. avgust - U skladu sa Bukureškim ugovorom, ruski puk povučen iz Srbije; Rusi svečano ispraćeni iz Beograda.

27. avgust - Na skupštini u manastiru Vraćevšnici pročitan član 8 Bukureškog ugovora.

28. avgust - Karađorđe i Praviteljstvujušči sovjet narodu objavili Proklamaciju povodom Osme tačke Bukureškog mira.
(Prvi srpski ustanak - 1812., 01.03.2018. 19:59:49) [15707]
13. januar - Na poslednjoj Skupštini pod Karađorđem u Kragujevcu imenovana nova deputacija za pregovore s Turskom i upućena u Niš gde je prispeo turski pregovarač.

Kraj maja - U Sofiji propali srpsko-turski pregovori.

Jun - Na molbu turske vlade Austrija odobrila snabdevanje turske vojske hranom tokom predstojećeg rata Turske protiv Srbije.

3. jul - Karađorđu uručeno pismo velikog vezira Huršid-paše kojim se od Srba zahteva bezuslovna predaja i povratak u položaj raje.

4. jul - Karađorđe uz saglasnost Sovjeta objavio Proklamaciju i pozvao narod na odsudnu bitku.

Oko 15. jula - Turci iz pravaca Vidina, Niša i Bosne napali Srbiju.

17. jul - Vojska Sulejman-paše Skopljaka prešla Drinu i posle devetodnevnih borbi na prevaru zauzela Lešnicu (Janko Stojićević).

18. jul - Oboleli Karađorđe privremeno vrhovnu vlast preneo na sekretara Janićija Đurića.

9. avgust - Braneći Negotin, od turskog topovskog đuleta poginuo Hajduk Veljko Petrović.

Oko 15. avgusta - Turci zauzeli Loznicu koju su branili borci Petra Molera.

17. avgust - Branioci napustili Negotin i povukli se u Poreč.

25-26. avgust - Turci zauzeli Kladovo i počinili najstrašnije zločine; sela u Negotinskoj Krajini opljačkana i u ropstvo odvedeno mnoštvo žena i dece.

Kraj avgusta - Od bolesti nedovoljno oporavljeni Karađorđe od Huršid-paše zatražio šestonedeljno primirje kako bi se omogućila evakuacija na austrijsku teritoriju neboračkom stanovništvu Srbije; Huršid-paša odbacuje ovaj predlog.

31. avgust - Karađorđe izvestio ruskog i austrijskog cara o neizbežnosti pada Srbije.

1-17. septembar - Bitka ustaničke vojske (Miloš Obrenović i Stojan Čupić) sa turskom (Sulejman-paša Skopljak) na Ravnju, uz Savinu pritoku Zasavicu. Slomljen otpor ustaničke vojske. Izginuli: Zeka Buljubaša (pravo ime Jovan Gligorijević) sa oko 800 svojih ljudi i još oko 3.000 drugih ustanika. Poslednja bitka Prvog srpskog ustanka.

21. septembar - Turci zauzeli Poreč.

3. oktobar - U ranim jutarnjim časovima, Karađorđe s porodicom, mitropolitom Leontijem i ruskim izaslanikom Teodorom Nedobom napustio Srbiju, prešavši iz Beograda u Zemun (Austrija); Srbiju su zatim napustili članovi Praviteljstvujuščeg sovjeta i većina ustaničkih komandanata.

5. oktobar - Turci bez borbe ušli u napušteni Beograd i topovskim salvama objavili ponovno osvajanje Srbije.

17. oktobar - U Beogradu prodato u ropstvo 1.800 srpskih žena i dece.

21. oktobar - Turci proglasili amnestiju za Srbe.
(Prvi srpski ustanak - 1813., 01.03.2018. 21:05:15) [15710]



Svi komentari i poruke objavljeni na web portalu su privatno mišljenje autora i komentatora i ne predstavljaju stavove vlasnika web portala, njegove administracije i redakcije mojeNovosti.com
Detaljnije o uslovima korišćenja
Preporučujemo da se registrujete za unos komentara >>

Ostavite Vaš komentr

:) :D ;) B-) :P :-o :( x-(


Svi komentari