BitLab hosting
Početna stranica >

Na današnji dan

Danas je 28.03.2024. (88. dan u godini). Do kraja godine ima još 277 dana.

Na današnji dan 28.03. dosili su se sledeći događaji:

  • 1989. godine - Proglašen je ustav Socijalističke Republike Srbije kojim je uspostavljen državno-pravni suverenitet Srbije na celoj njenoj teritoriji.
  • 1945. godine - Vlada SAD priznala je vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, devet dana posle Velike Britanije, koja je to prva učinila.
  • 1881. godine - U Beču je potpisana "Železnička konvencija" o izgradnji pruge Beograd-Niš. Odluka o tome donesena je znatno ranije, na intervenciju velikih sila, posebno Austrougarske i Nemačke, koje su nastojale da ostvare političku i ekonomsku dobit širenjem na istok. Gradnja pruge dužine 243,5 kilometara okončana je 1884. Uz finansijsku podršku stranih konzorcijuma, do 1890. u Srbiji je izgrađeno 1.060 kilometara pruga koje su vodile do austrougarske, bugarske i turske granice.
  • 1872. godine - Rođen je srpski zoolog Živojin Đorđević, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od začetnika moderne zoologije u Srbiji. Posebno se bavio parazitologijom i napisao je više naučnih radova objavljenih mahom u publikacijama SANU i u inostranstvu.
  • 1854. godine - Rođen je srpski pravnik i političar Andra Đorđević, profesor na Velikoj školi u Beogradu i ministar prosvete. Znatno je doprineo reformi školskog sistema. Napisao je više rasprava i udžbenika iz građanskog, trgovačkog i rimskog prava, uključujući najznačajnije delo "Sistem privatnog građanskog prava u Kraljevini Srbiji u vezi sa međunarodnim privatnim pravom".
  • 1811. godine - Umro je srpski prosvetitelj, pisac, filozof i pedagog Dimitrije Obradović, poznat po monaškom imenu Dositej, prvi srpski ministar prosvete, jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti srpskog naroda krajem 18. i početkom 19. veka. Napustivši manastir, dosta je putovao kao privatni učitelj, naučio više stranih jezika, studirao na nekoliko evropskih univerziteta i bio najobrazovaniji Srbin svog vremena. Na poziv vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa, došao je u Srbiju 1806. i 1808. organizovao je Veliku školu u Beogradu. Postao je 1811. prvi popečitelj prosveštenija (ministar prosvete) u Srbiji. Znanje i ideje unosio je u narod da bi ga oslobodio zaostalosti, prosvetio i uputio ka napretku. Bio je pristalica upotrebe narodnog jezika u književnosti i pisao je tim jezikom, zalagao se za oslobađanje žena ropske potčinjenosti, u skladu s najnaprednijim idejama Evrope tog vremena. Otvorio je Srbiji vrata u evropsku kulturu i stvorio osnovu moderne srpske književnosti. Dela: "Život i priključenija", "Basne", "Hristoitija", "Sovjeti zdravago razuma", "Sobranije".
  • 1794. godine - Luvr, muzej u Parizu, otvoren je za javnost (iako je zvanično bio otvoren od avgusta prethodne godine).