BitLab хостинг
Почетна страница > Новости

Vaše fotografije nisu zaista vaše

Vaše fotografije nisu zaista vaše
18.04.2024. год.

Fotografija i sam pojam 'fotografisati' dobili su neko drugačije, potpuno novo značenje. I dok su nekada dva ili tri filma, što je maksimalno oko sto fotografija, 'trajali' celo letovanje ili neku važnu priliku i proslavu, danas je toliko fotki moguće 'okinuti' za par minuta, bilo aparatom ili smartfonom. Jeftine memorijske kartice kapaciteta na desetine, pa i stotine gigabajta su omogućile da praktično ne vodimo računa o broju fotografija, ili dužini snimljenog videa. Takođe, sva je prilika i da ćete danas pre ostati bez baterije na vašem uređaju, pre nego što ga u potpunosti 'napunite' fotkama. Mada, čak i da se to desi - ništa strašno. Postoji na desetine besplatnih aplikacija (Google Drive već imate na telefonu) koje omogućavaju da se vaše fotografije čuvaju 'u oblaku' (eng. cloud storage). Takođe, fotografije je moguće odmah i postavljati na različite društvene mreže, ili poslati putem emaila i različitih aplikacija za dopisivanje - nešto što je bila 'naučna fantastika' ne samo osamdesetih, veći i do pre samo petnaestak godina.

 
Ne čudi zato podatak da Google pretraga (Google search) trenutno ima indeksirano više od 136 milijardi fotografija. Ovo je, ipak, samo mali deo ukupnog broja fotografija na celom Internetu, budući da brojne aplikacije ne dozvoljavaku indeksiranje (uključivanje u pretragu) putem Googlea. Stručnjaci procenjuju i da se svakog dana (da ponovim: svakog dana) na društvenim mrežama podeli između 14.5 i 16 milijardi novih fotografija, te oko 150 hiljada sati novih video klipova. Uz to, podeli se još oko tri milijarde već postojećih fotografija, te oko 30 hiljada sati starih klipova. U ovo ne ulazi sadržaj sa aplikacija poput TikTok-a, usluga za skladištenje 'u oblaku', različitih sajtova za odrasle, te fotografija i klipova koji se pošalju aplikacijama za sigurno dopisivanje (kao što su Telegram i Signal). Najpopularnija aplikacija za slanje fotografija u svetu je - iznenenađuje - Whats App, koja je deo 'ekosistema' (app ecosystem) sa Facebookom i Instagramom, a iza kojih stoji krovna kompanija 'Meta'. 
 
Svakako da je ovaj 'okean informacija' izuzetno primamljiv i za hakere širom sveta. Hakerske grupe (od kojih su mnoge povezane i sa velikim državama, poput grupe 'Fancy Bear') razvile su tzv. 'web crawler' (internet pauk) softvere koji samostalno pretražuju svetsku mrežu u potrazi za specifičnim fotografijama. Ovaj maliciozni kompjuterski kod se može 'fino podesiti' (fine code tuning) da traži fotografije tačno određenih osoba, ili sa tačno određene lokacije. Većina današnjih digitalnih fotografija u sebi sadrži tzv. 'Exif' informacije, koje pokazuju različite tehničke podatke o fotografiji. Ako je fotografija načinjena smartfonom, obično njeni 'Exif' podaci sadrže i lokaciju na kojoj je ona načinjena. Iako se ovo može isključiti i na smartfonima i na foto aparatima, većina korisnika i ne zna da ova opcija postoji. 
 
Takođe, ostaje i pitanje: šta da korisnici rade u slučaju kada je njihova mreža ili aplikacija 'nedostupna', ili kada nemaju pristup internetu? To ponovo celu stvar vraća na početak, i navodi korisnike da drže 'lokalne kopije' svojih najbitniijh fotografija na lokalnim uređajima - računaru, laptopopu ili smartfonu. Ne treba podsećati da su hakerski napadi u kojima se ukradu fotografije i velika povreda privatnosti. Pre nekoliko meseci, otkriven je do sada najveći hakerski napad, nazvan 'MoaB' (Mother of all data Breaches, Majka svih krađa podataka). Otkriven je i deo gigantske baze podataka koju su načinili hakeri, a koja je sadržala najmanje 26 milijardi pojedinačnih ličnih informacija za oko 70 miliona ljudi širom sveta, od čega je oko 3 milijardi fotografija. U bazi podataka su se našle i fotografije profesionalnih fotografa sa usluge 'Adobe', te sa aplikacije 'Dropbox' i  društvene mreže za profesionalce 'Linked In', pa čak i internih fotografija iz kompjuterskih sistema državnih organa nekoliko evropskih zemalja. 
 
 
Povratak na filmski početak 
 
Iako se gotovo svakodnevno u medijima širom sveta upozorava na ovakve hakerske napade, izgleda da se većina korisnika i ne obazire na njih previše. Jedan od razloga je i već pomenuta 'prezasićenost' digitalnim fotografijama - svako ima na stotine, pa i hiljade fotografija u svom smartfonu, te na različitim društvenim mrežama, pa gubitak nekoliko - ili većine - fotografija i ne deluje kao posebno bitna stvar, naročito jer možemo uvek da načinimo na stotine novih za kratko vreme. 
 
I upravo se možda u tome krije i ponovna popularnost filma i njegov 'povratka na velika vrata'. Naime, već godinama su u vrhu po prodaji novi modeli 'instant' foto-aparata, iz kompanija kao što su 'Fujifilm' i 'Kodak'. Iako relativno skupi (desetak do petnaest dolara za deset fotografija), instant foto-aparati su izuzetno popularni. Sama kompanija 'Fujifilm' procenjuje da se širom sveta koristi oko deset miliona njihovih 'Instax' aparata, koji godišnje načine više od milijardu 'pravih' fizičkih fotografija. Takođe, širom sveta su popularni i stari foto-aparati, a postoji i na desetine onlajn prodavnica koje prodaju ovakve aparate, kao i film. 
 
 
Ivan Trajković 
 




Коментара (0) Оставите Ваш коментар Објавите новост

НОВОСТИ ИЗ РУБРИКЕ

Украјинске формације појачавају интензитет ракетних напада на Крим. За недељу и по извршени су напади на Џанкој и рт Тарханкут, а вечерас - на Симферопољ и поново на Џанкој....


Западни свет је напустио класични либерализам у корист нове верзије дефинисане владавином мањина и „будности”, објаснио је руски филозоф



Лидери ЕУ „замајавају“ људе хорор причама о Русији – Кремљу


Остале новости из рубрике »
BTGport.net - у1
Русија у XIX веку

СЛИКА СЕДМИЦЕ

WEB SHOP
WebMaster

ДјЕВОЈКА ДАНА