BitLab хостинг
Почетна страница > Новости

Kad se Tramp na Kosovo vrati

Kad se Tramp na Kosovo vrati
01.10.2023. год.
Poslednja runda pregovora između predstavnika Beograda i Prištine u Briselu završena je neuspehom, a izvori iz sedišta EU su naveli da 'u sadašnjim okolnostima više neće organizovati nove sastanke lidera i glavnih pregovarača, te da će 'EU u konsultacijama sa svojim zemljama članicama, te SAD, odlučiti o daljim koracima u procesu dijaloga'.
 
Obe strane optužuju jedna drugu za neuspeh pregovora, iako je i pre toga bilo jasno da nekog većeg pomaka neće biti. Na severu Kosova se očekuju novi izbori, na kojima EU očekuje da učestvuju i predstavnici Srpske liste. Takođe, i Srbiju u narednom periodu očekuje čitav niz izbora - lokalni, pokrajinski, a verovatno i parlamentarni, te formiranje nove Vlade.
 
 
Od Vašingtona do Prizrena 
 
I SAD očekuju predsednički izbori, i to verovatno najneizvesniji u poslednjih pola veka. Analitičari, i iz redova republikanaca, i iz redova demokrata, ocenjuju da se trenutna politička kriza u SAD, sa optužnicom protiv Donalda Trampa, i zahtevom za opoziv (impeachment) Bidena, može jedino meriti sa aferom Votergejt Ričarda Nixona sa početka sedamdesetih. Ishod glasanja u SAD već sada iščekuju i brojne konzervativne i desničarske političke opcije širom sveta, a pogotovo u Evropi. To je naročito vidljivo u Poljskoj i Slovačkoj, ali i u Mađarskoj, Austriji i Italiji. Praktično jednu deceniju, evropski konzervativci se 'ugledaju' na američke Republikance, i njihovu kritiku liberalnih političkih opcija, kao i poteza liberalnih Vlada. Istovremeno, te opcije unutar EU su i najveći protivnici migracija, pre svega iz Afrike i sa Bliskog Istoka, kao i daljeg proširenja EU, a pogotovo prijema zemalja Zapadnog Balkana.
 
EU i dalje ostaje pri stavu da 'ne želi da uvozi nove sporove', što znači da će nerešena pitanja na Balkanu prvo morati da se reše. Na prvom mestu je to pitanje statusa Kosova, ali i unutrašnjeg stanja u BiH, a poslednjih godina i statusa manjina u Severnoj Makedoniji. Možda je upravo i primer ove, nekada najmanje republike SFRJ, glavni 'adut' anti-evropskim snagama: Makedonija je promenila ime, i postala Severna Makedonija, kako bi izbegla dalji veto Grčke, samo da bi se suočila sa novim vetoom - Bugarske. Političari u Sofiji su veoma odlučni da ne dozvole bilo kakav napredak Severne Makedonije ka Briselu dok se ne reše 'stara pitanja'. Nije ni tajna da Sofija smatra neke delove Severne Makedonije 'istorijskom Bugarskom'. Tako je pitanje statusa Kosova (i njegove državnosti), zapravo samo jedan od gorućih političkih problema na Balkanu. Iako se godinama spekulisalo da bi zemlje EU koje ne priznaju Kosovo (Španija, Slovačka, Rumunija, Grčka i Kipar) mogle to da učine u zamenu za 'ustupke' Brisela, to se nije dogodilo, a verovatno se neće ni dogoditi u godinama pred nama. 'Kosovo je Evropa, i ono ima sigurnu Evropsku perspektivu' izjavila je tadašnja visoka komesarka za spoljne poslove EU Federika Mogerini, još 2016, najavljujući 'viznu liberalizaciju za najviše godinu dana'. Vizna liberalizacija za građane Kosova će važiti od prvog januara naredne godine, sedam godina nakon prvobitnog plana. Ipak, analitičari smatraju da ona ipak neće biti 'apsolutna', jer neke zemlje članice, poput Holandije i Austrije žele da zadrže opciju 'clausus terminus', tj. da i dalje mogu da odbiju ulazak pojedinim građanima Kosova. Ove zemlje se plaše velikog priliva 'radnih emigranata', budući da mnogi stanovnici Kosova već imaju rođake, a neki i cele porodice koje rade u zemljama EU. Takođe, tokom godina, brojni stanovnici Kosova su prijavljivali fiktivna boravišta, te dolazili do pasoša Srbije, koji 'vredi' daleko više od Kosovskog.
 
I dok se EU i dalje 'predomišlja', za SAD, Veliku Britaniji, Francusku i Nemačku su stvari završene još 1999, te nema povratka 'na staro stanje'. To dalje znači i da bilo kakav napredak Srbije, ali i celokupnog Zapadnog Balkana ka EU direktno zavisi od rešavanja statusa Kosova. Joseph Biden je 2016, tada kao potpredsednik SAD, izjavio u Prištini da 'se mora raditi na smanjenu korupcije na Kosovu, koja je među najvišima na prostoru Evrope'. I dok se Biden sprema za drugi mandat u Beloj Kući, korupcija je i dalje ogroman problem - pravno nejasnu situaciju su godinama koristile (a i dalje koriste) brojne kriminalne grupe, koje ovako stečen novac često ulažu širom evropskih zemalja, najčešće u nekretnine. Njegov prethodnik (a možda i naslednik) Donald Trump je 2021 naveo da je 'njegova administracija donela istorijski sporazum između Beograda i Prištine, te da je to jedino moguće rešenje za region'.
 
 
Korak napred, nazad dva
 
'Sporazum o ekonomskoj saradnji i normalizaciji između Beograda I Prištine', poznat i kao 'Vašingtonski sporazum', bio je potpisan još u septembru 2020, ali nikada nije zaživeo u stvarnosti. Sporazum je predviđao čitav niz ekonomskih mera, nove autoputeve i pruge, te čak i zajedničku luku na Jadranskom moru. Neki od ovih aspekata su implementirani u projekat 'Otvorenog Balkana', koji takođe ima svoje sopstvene probleme u realizaciji.
 
Portparol visokog predstavnika EU za spoljne poslove, Peter Stano, navodi da 'EU ohrabruje ove strane da implementiraju dogovoreno':
 
'Svih 27 članica Unije daje podršku visokom predstavniku Borelju i specijalnom predstavniku za dijalog Lajčaku u njihovim naporima u pregovorima dve strane. Oni su takođe izrazili i svoju zabrinutost zbog nedostataka implementacije već dogovorenih tačaka, i zatražili da obe strane deluju konstruktivno. Takođe, napomenuto je da posao na uspostavljanju Zajednice srpskih opština na Severu Kosova treba da počne odmah i bez odlaganja' dodaje Stano.
 
I upravo se ovde krije svojevrsna 'politička kvaka-22': Beograd ne želi da povuče dalje poteze bez uspostavljanja Zajednice srpskih opština, dok Priština to ne želi da učini bez prethodnog punog priznanja nezavisnosti. Beograd ima i adut u svojim rukama - 'zašto da vas prvo priznamo, kad to sigurno neće učiniti nekoliko zemalja članica EU, kao i najmanje dve stalne članice Saveta bezbednosti UN'. Naravno, sve ove zemlje to čine prvenstveno iz svojih unutrašnjih političkih razloga, a ne iz 'ljubavi' prema zvaničnom Beogradu. I upravo ovde leži razlog decenijskog 'statusa quo' po pitanju Kosova: kako god da se situacija reši, brojne druge zemlje će se 'pozvati na ovaj presedan'. Kina ima problem Tajvana, kao i Ujgurske manjine, Indija ima problem Kašmira, Kipar ima problem polovine ostrva pod upravom Turske, dok, pak, sama Turska ima problem Kurda. Španija ima problem Katalonije, koji je delimično 'rešila' oštrim policijskim merama. Iako se još za vreme prvog Trampovog mandata spekulisalo da je 'Kremlj spreman da prizna Kosovo u zamenu za međunarodno priznanje Krima i Donjecka', to nikada nije stiglo do zvaničnih diplomatskih stolova. Naravno, u današjoj situaciji u Ukrajini jasno je da Rusija sasvim sigurno neće dobiti nikakve međunarodne ustupke po pitanju bilo kakvih teritorija (ne treba zaboraviti i pitanja Abhazije i Južne Osetije, kao ni Kurilskih ostrva). U ovakvoj međunarodnoj situaciji jasno je da se nikome ne žuri da stavlja potpis na konačna rešenja, kako u svetu, tako i na Balkanu. Možda bi povratak Donalda Trampa u Belu Kuću zaista i ubrzao stvari, budući da njegova 'let's make a deal' politika odgovara velikom broju desno orijentisanih političara u svetu. Sa druge strane, princip 'presedana' i 'jedinstvenih slučajeva', koji je decenijama bio suština američke spoljne politike, početkom agresije na Ukrajinu je postao politička prošlost, te istorijska fusnota. Jasno je da će za rešenje pitanja Kosova, kao i reševanja otvorenih pitanja na Balkanu svakako morati da bude nađeno potpuno novo političko rešenje, uz dogovor i savezništvo Vašingtona i Brisela. Da li će takav 'lex specialis' prihvatiti Moskva i Peking, ostaje da se vidi - bez određenih ustupaka za ove velike sile i njihove interese, odgovor će svakako biti negativan. A ipak, možda Tramp i uspe da 'smekša' Putina i Xi Jinpina - naravno, prvo mora da pobedi na izborima, i vrati se u Vašington.
 
 
Ivan Trajković
 
 




Коментара (0) Оставите Ваш коментар Објавите новост

НОВОСТИ ИЗ РУБРИКЕ


Украјински председник не жели да поремети већ отежану акцију мобилизације, изјавио је за лист локални посланик

Украјински главнокомандујући Александар Сирски признао је да су руске снаге постигле тактичке успехе у низу области у зони борбених дејстава.


У првом кварталу 2024. године фокус НИС-а био је на наставку и повећању обима инвестиционог циклуса започетог прошле године. Тако је у развојне пројекте инвестирано 10,5 милијарди динара, што...



Остале новости из рубрике »
BTGport.net - у1
Русија у XIX веку

СЛИКА СЕДМИЦЕ

WEB SHOP
WebMaster

ДјЕВОЈКА ДАНА