BitLab хостинг
Почетна страница > Коментари

КОМЕНТАРИ

Моји су и Васојевићи и Кучи

21.06.2007. год.
Вашу претпоследњу књигу "Изабране пјесме" посветили сте Вожду Карађорђу? - Не. Његош је посветио најбољу српску књигу – Вијенац Карађорђу – Посвета праху оца Србије! Ја сам своју књигу посветио 200. годишњици Првог српског устанка, јер је Карађорђе, чији су родитељи из мојих Васојевића, 1809. године, један од додијељених барјака јунацима из Васојевића за учешће у боју на Суводолу код Сјенице, уручио моме прадједу. Наши братственици Поповићи, поријеклом са Медуна, из Куча, на сабору одлучише да се зовемо, као и ја данас,......

HRONOLOGIJA PRVOG SRPSKOG USTANKA

1804. godina

4-10. februar - Seča knezova; dahije
pogubile oko 150
najistaknutijih
Srba (trgovaca, knezova i sveštenika)
u Beogradskom pašaluku, što je bilo
povod za izbijanje bune.

14. februar - Skupština u Orašcu (na
praznik Sretenje); donesena odluka
da se podigne buna protiv dahija;
Karađorđe izabran za vođu bune.

16. februar - U Sibnici pukla prva
ustanička puška; prva borba
Karađorđa i ustanika, zajedno sa
Sibničanima, protiv Turaka.

24. februar - U selo Drlupa, pod
Kosmajem, došao Aganlija da
pregovara sa Karađorđem, i tu
dolazi
do prvog oružanog sukoba
ustaničke vojske sa dahijama;
Aganlija pretrpeo poraz.

28. februar - Bitka na Svileuvi.

4. mart - Mitropolit beogradski
Leontije u ime dahija u
Hasan-pašinoj
Palanci vodio pregovore sa
Karađorđem.

18. mart - Ustanici oslobodili Valjevo i
Rudnik.

4. april - Ustanici oslobodili
Kragujevac.

28. april - Turci iz Bosne pod
vođstvom Ali-bega Vidajića na
Čokešini kod Šapca porazili
ustanike;
izginulo preko tri stotine ustanika.

April - Ustanici opkolili Beograd i
uspostavili liniju
fronta Ostružnica -
Žarkovo - Avala - Dunav.

3. maj - Ustanici osvajaju Šabac, prvi
grad koji su ustanici zauzeli; istog dana Karađorđe u Rakovici kod
Beograda održao ratni savet kome
su prisustvovale sve nahijske
starešine, sa koga su srpske vođe uputile pismo ruskom poslaniku u
Carigrad.

5-15. maj - U Ostružnici kod
Beograda održana prva skupština
predstavnika celog pobunjenog
naroda u Beogradskom pašaluku
(oko 60 ljudi).

10. maj - U Zemunu vođeni srpsko-
turski pregovori uz posredovanje
austrijskog generala Ženejna.

24. maj - Turci predali Požarevac
ustaničkoj vojsci
na čelu sa
Karađorđem.

Jun - Porta naredila bosanskom
veziru Bećir-paši da ukloni dahije i u
Beogradskom pašaluku uspostavi
"zakonitu vlast".

18. jul - Turci predali Smederevo
ustaničkoj vojsci.

Krajem jula - Bećir-paša se sa oko
3.000 ljudi ulogorio u Belim Vodama
kod Beograda.

3. avgust - Razgovori srpske
delegacije (Jakov Nenadović, knez
Sima Marković, Janko Katić, knez
Nikola Grbović) i Bećir-paše.

5/6. avgust - Na ostrvu Adakale na
Dunavu vojvoda Milenko Stojković sa
50 ljudi pobio četvoricu dahija:
Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i
Mehmed-agu Fočića.

13. septembar - Karađorđe i
ustaničke starešine šalju
izaslanstvo u Rusiju (Prota Mateja Nenadović, Petar Čardaklija i Jovan Protić).

4. oktobar - U Beogradu pročitan
Portin ferman koji je doneo
novopostavljeni vezir Sulejman-paša.

13. oktobar - Bećir-paša se vratio u
Bosnu.

1805. godina

29. april-15. maj - Zasedanje
Skupštine u Pećanima; u Carigrad
upućena delegacija sa ustaničkim
zahtevima sultanu.

Kraj maja - Zapovednik Niša, Hafiz-
aga, unapređen u čin paše i
postavljen za beogradskog vezira.

14. jul - Posle opsade oslobođen
Karanovac.

18-20. avgusta - Bitka na Ivankovcu;
prvi sukob ustaničke vojske (oko
8.000 vojnika) pod vođstvom
Karađorđa i turske regularne vojske
(15.000 vojnika) na čelu sa Hafiz-
pašom; težak poraz Turaka.

27. avgust - U selu Borak kod
Beograda održana Skupština na
kojoj je, po ruskom savetu, ali i usled
težnje pojedinih narodnih starešina
da ograniče Karađorđevu
vlast, osnovan Sinod kao centralni zakonodavni i upravni organ vlasti.

20. novembar - Oslobođeno
Smederevo i proglašeno za
prestonicu.

1-12. decembar - U Smederevu
održana Skupština na kojoj je Sinod
preimenovan u Praviteljstvujušči
sovjet serbski; doneta odluka da se
diplomatskim i vojnim putem zaštiti
oslobođena teritorija i tim povodom upućena molba ruskom i austrijskom
caru.

1806. godina

Januar - Ruski ministar inostranih
dela knez Čartoriski predložio caru
Aleksandru I da se Srbi pridobiju za
Rusiju; tokom leta general Miheljson
uspostavio vezu s Karađorđem, a krajem godine Rusija Srbima uputila novčanu pomoć.

26. januar - Vojska Petra Dobrnjca
oslobodila Kruševac.

Krajem januara - Vojska Milenka
Stojkovića oslobodila Poreč.

21. mart - Sultan Selim III objavio
ustanicima rat i pozvao vojsku u
džihad (sveti rat).

6. april - Sulejman-paša Skopljak,
potisnuvši ustaničke vojske Radiča
Petrovića i Milana Obrenovića, zapalio
manastir Studenicu.

20. jun - Napoleon I Bonaparta
uputio pismo sultanu u kome ga
podstiče da silom uništi "srpske
buntovnike, što ih Rusija drži i
sokoli".

Kraj juna - Turske vojske iz tri pravca
(Bosne, okoline Leskovca i Vidina)
upućene na Srbiju.

13. jul - Karađorđe uputio Petra Ička
u Carigrad da bi sa Portom sklopio
sporazum o miru.

13-16. jul - Bitka na Deligradu; Srbi
pod komandom vojvode Milenka
Stojkovića porazili vojsku Šašit-paše
leskovačkog.

13. avgust - Bitka na Mišaru;
ustanička vojska (8.000 pešaka,
2.000 konjanika, 4 topa i 1 haubica)
pod vođstvom Karađorđa izvojevala
pobedu nad snagama bosanskih aga
i begova (20.000 pešaka) pod zapovedništvom Sulejman-paše
Skopljaka.

15. avgust - Porta srpskom
pregovaraču Petru Ičku uručila svoj
mirovni predlog.

3. septembar - Pobeda Karađorđa i
ustaničke vojske kod Deligrada.

20. septembar - Ičko u Smederevu
podneo izveštaj o pregovorima na
Porti.

Novembar - Skupština u Smederevu
prihvatila Portin predlog mira; vođa
krdžalija Alija Gušanac, koji je držao
Beograd, sprečio sprovođenje
Ičkovog mira, jer nije dopustio
ustoličenje carskog muhasila Hasan-bega i srpskog kneza u Beogradu.

12. decembar - Jurišom oko
12.000
ustanika pod vođstvom Karađorđa,
posle dvoipogodišnje opsade,
oslobođena beogradska varoš
(civilni deo grada), na Andrijevdan;
Turci se povukli u utvrđeni Gornji grad; u jurišu poginuo vojvoda Vasa
Čarapić.

20. decembar - Alija Gušanac predao
oružje Srbima i sa krdžalijama otišao
u Vidin.

1807. godina

8. januar - Ustanička vojska zauzela
beogradsku tvrđavu na
Kalemegdanu i konačno oslobodila
Beograd.

23. januar - Komandant ruske vojske
na Dunavu general Miheljson pozvao
Srbe da odbace mirovni plan Turske i
s Rusijom nastave borbu do potpune
nezavisnosti; Karađorđe prihvatio
poziv i uskoro uputio vojsku na Timok i prema Vidinu.

25. januar - Porta objavila ferman
kojim je potvrdila Ičkov mir.

5. februar - Oslobođen Šabac, jedno
od poslednjih turskih uporišta u
Srbiji.

6. mart - Nakon što su napustili
Beograd, beogradski vezir Sulejman-
paša i njegova pratnja od oko 180
ljudi, na smederevskom drumu ispod
Vračara, napadnuti iz zasede i
poubijani od strane ustanika; taj postupak izazvao ogorčenje Turske i
osudu Austrije.

18. mart - Oslobođeni Jadar i
Rađevina.

31. mart - Nakon što je Skupština u
Smederevu odbacila Ičkov mir i
prihvatila ruski predlog za nastavak
rata, predsednik Praviteljstvujuščeg
sovjeta knez
Sima Marković svečano
izgovara: "Srbija smatra sebe za nezavisnu državu".

Početak aprila - Pod uticajem Prvog srpskog ustanka, u Sremu izbila Ticanova buna,
antifeudalni pokret sremskih seljaka
koje je predvodio Teodor Avramović
Tican; austrijske vlasti, uz pomoć
karlovačkog mitropolita Stefana Stratimirovića, ugušile bunu i
pooštrile mere za suzbijanje srpskih
nacionalnih ideja.

April - Porta izdala ferman o
razoružanju hrišćana u Bosanskom
pašaluku.

29. maj - Sa prestola zbačen sultan
Selim III.

17. jun - Odred ruske vojske prešao
na desnu obalu Dunava; početak
zajedničkih srpsko-ruskih vojnih
operacija protiv Turske.

28. jun - Na zahtev ustaničkog
vođstva ruski car Aleksandar I u
Srbiju uputio generala Konstantina
Rodofinikina za ruskog
diplomatskog predstavnika.

1. jul - Boj na Štubiku i Malajnici;
udružena srpska (Karađorđe) i ruska
(general Isajev) vojska oslobodila
opkoljenog Milenka Stojkovića koga
su Turci opsedali između Štubika i
Malajnice; oslobođen veći deo Negotinske Krajine.

8. avgust - Dositej Obradović prešao
u Srbiju.

20. avgust - Rodofinikin završio nacrt
unutrašnjeg uređenja Srbije, s kojim
se načelno složio i Karađorđe.

25. avgust - Rusija i Turska u Sloboziji
zaključile privremeni mir.

Novembar - Odluka
Praviteljstvujuščeg sovjeta o
preduzimanju naročitih mera "radi
širenja prosvete i nauke u zemlji".

1808. godina

13. jun - Krušička buna u Banatu;
pobuna seljaka protiv austrijske
vlasti u selu Kruščica; vođe bune su
učinile prevaru predstavljajući
krivotvorenu proklamaciju kao
tobožnju Karađorđevu.

13. septembar - U Beogradu
otvorena Velika škola Ivana
Jugovića sa 20 učenika u
trogodišnjem trajanju koja je
pripremala kadrove za rad u
državnoj administraciji.

18. decembar - Skupština u
Beogradu donela ustavni akt kojim je
regulisan odnos između "vrhovnog
vožda" i Praviteljstvujuščeg sovjeta;
Karađorđe priznat za naslednog
kneza.

22. decembar - Uvedena regularna
vojska i vojni činovi po ugledu na
ruske i austrijske; Srbija podeljena na
četiri vojne oblasti.

1809. godina

Kraj januara - Rumelijski
vezir Huršid-
paša Karađorđu predložio separatni
mir što je Karađorđe, očekujući
nastavak rusko-turskog rata i
verujući u pobedu Rusa, odbio.

1. april - Prekid primirja postignutog
u Sloboziji i nastavak rata Rusije i
Turske.

14. april - Sačinjen ratni plan srpske
vojske o povezivanju s ruskim
trupama kod Vidina i sa Crnogorcima
radi odsecanja Bosne od ostatka
Turske i njenog osvajanja.

Početak maja - Uspešna ofanziva
srpske vojske prema Vidinu, prema
Nišu, u Bosni i u Sandžaku.

1. maj - Hajduk Veljko Petrović sa
8.000 svojih vojnika na juriš zauzeo
tursku tvrđavu Belogradčik u
Bugarskoj uništivši do poslednjeg
čoveka njenu posadu od 400 turskih vojnika.

24. maj - Prevalivši za sedam dana
put od Užica do Sjenice, Karađorđe sa
10.000 vojnika i 10 topova na juriš
zauzeo Sjenicu.

27. maj - Srbi izvojevali pobedu na
Suvom Dolu, porazili
Numan-pašu
pećkog i opseli Novi Pazar.

31. maj - Bitka na Kamenici (Čegru);
poraz i pogibija resavskog vojvode
Stevana Sinđelića i oko
3.000
njegovih vojnika; turski gubici blizu
6.000 poginulih boraca.

4. jun - Karađorđe obavešten o
porazu na Kamenici.

18. jun - Karađorđe zauzeo
novopazarsku varoš, ali usledilo
povlačenje srpskih jedinica iz
Sandžaka zbog odbrane Deligrada.

Oko 20. juna - Velika turska ofanziva
iz Bosne.

23. avgust - Turci, posle
petonedeljne opsade, zauzeli
Deligrad; istog dana Alija Gušanac
zauzeo Požarevac.

25. avgust - Turci osvojili Jagodinu.

27/28. avgust - Rodofinikin napustio
Srbiju.

Avgust - Karađorđe se bezuspešno
obraćao za pomoć Austriji i
Francuskoj (Napoleonu).

23. septembar - Pod uticajem Prvog srpskog ustanka, izbio ustanak Srba u
Bosanskoj Krajini (Jančićeva buna).

Oktobar - Zbog operacija ruske
vojske na donjem Dunavu smanjen
turski vojni pritisak na Srbiju s obzirom da
su Turci glavninu vojske okrenuli
protiv Rusa.

2. decembar - Srpska delegacija
(Milenko Stojković, Milan Obrenović i
drugi) upućena u glavni stan ruske
Dunavske armije u Bukurešt sa
zahtevom za vojnu pomoć.

29. decembar - Karađorđe i
Praviteljstvujušči sovjet uputili pismo
baronu Simbšenu u kome mole da
austrijski car posreduje u
pronalaženju mirnog rešenja između
Srbije i Turske, pristajući na vazalni odnos.

1810. godina

Januar - U Pariz upućen
srpski
deputat kapetan Rade Vučinić sa
zadatkom da od Francuske
(Napoleona) izdejstvuje priznanje
Srbije koja bi bila pod protektoratom Francuske.

4. februar - Austrijski ministar
inostranih dela knez Meternih
predložio caru Francu I da pomogne
da se uspostavi mir između Srbije i
Turske s tim da se Srbi vrate pod vlast
Turske.

22. mart - Ruska vojska generala
Isajeva zaposela Veliko ostrvo na
Dunavu.

13. maj - Nakon neuspešnog
pokušaja da se dobije austrijska zaštita, Skupština u Beogradu
odlučila da Srbija u savezu sa Rusijom
nastavi rat.

Jun - Rusija u Srbiju uputila
4.500
vojnika (general Cukato).

6. jul-19. septembar - Srbi i Rusi,
zajedničkim snagama, oslobodili
Brzu Palanku, Prahovo, Negotin i
Soko-banju.

7. septembar - Alija Gušanac poginuo
kod Ruščuka u Bugarskoj u borbi
protiv Rusa.

21-22. septembar - Bitka na
Varvarinu; udružene srpske
(Karađorđe) i ruske (general Orurk)
snage porazile
Huršid-pašu i
potisnule Turke ka Nišu i Prokuplju.

Septembar - Dositej Obradović i
Vikentije Rakić otvorili u Beogradu
Bogosloviju.

16-20. oktobar - Bitka kod Loznice;
Karađorđe, knez Sima Marković i
Stanoje Glavaš sa oko
10.000 ljudi
pritekli u pomoć srpskim
komandantima na Drinskom frontu
(Anta Bogićević, Luka Lazarević i Jakov Nenadović) i sprečili invaziju
Turaka iz Bosne pod vođstvom
Hasan-bega srebreničkog.

1811. godina

19-25. januar - U Beogradu zasedala
Skupština starešina: reorganizovan
Praviteljstvujušči sovjet; ustanovljeno
popečiteljstvo (vlada) sa šest
popečitelja (ministara) i Veliki
vilajetski sud; rukovođen ličnim interesima, Mladen Milovanović
izdejstvovao da se Karađorđu, kao
voždu, prizna vrhovna vlast.

10. februar - Na molbu srpskih vlasti,
u Beograd stigao puk ruske vojske
(oko 1.000 ljudi), svečano dočekan
uz topovske salve i ovacije više
hiljada građana.

Početak marta - Dva glavna vođa opozicije i izvrsni vojni
komandanti, Milenko Stojković i Petar
Dobrnjac, zbog protivljenja Karađorđevoj moći proterani iz
Srbije.

9. april - U Beogradu umro Dositej
Obradović.

1812. godina

28. maj - Posle bitke kod Ruščuka
gde je Rusija porazila Tursku, Turci
su zaključili sa Rusima mir u
Bukureštu; član 8 tog sporazuma
odnosio se na Srbiju koja je vraćena
Turskoj; Srbi su obavezni da predaju oružje, s tim što bi dobili amnestiju i
izvesna autonomna prava.

Jun - Karađorđe naredio opštu
mobilizaciju celokupnog za vojsku
sposobnog muškog stanovništva od
15 do 70 godina, za odbranu granica prema Turskoj.

4. jul - Huršid-paša Karađorđu
predočio deo Bukureškog ugovora
koji se odnosi na Srbiju i zahtevao da
postupi u skladu sa njegovim
odredbama.

14. avgust - U Carigrad upućena
srpska deputacija sa zadatkom da
pregovara o ponovnom
uspostavljanju turske vlasti u Srbiji
mirnim putem.

16. avgust - U skladu sa Bukureškim
ugovorom, ruski puk povučen iz
Srbije; Rusi svečano ispraćeni iz
Beograda.

27. avgust - Na skupštini u manastiru
Vraćevšnici pročitan član 8
Bukureškog ugovora.

28. avgust - Karađorđe i
Praviteljstvujušči sovjet narodu
objavili Proklamaciju povodom Osme
tačke Bukureškog mira.

1813. godina

13. januar - Na
poslednjoj Skupštini
pod Karađorđem u Kragujevcu
imenovana nova deputacija za
pregovore s Turskom i upućena u
Niš gde je prispeo turski pregovarač.

Kraj maja - U Sofiji propali srpsko-
turski pregovori.

Jun - Na molbu turske vlade Austrija
odobrila snabdevanje turske vojske
hranom tokom predstojećeg rata
Turske protiv Srbije.

3. jul - Karađorđu uručeno pismo
velikog vezira Huršid-paše kojim se
od Srba zahteva bezuslovna predaja i
povratak u položaj raje.

4. jul - Karađorđe uz saglasnost
Sovjeta objavio Proklamaciju i
pozvao narod na odsudnu bitku.

Oko 15. jula - Turci iz pravaca Vidina,
Niša i Bosne napali Srbiju.

17. jul - Vojska
Sulejman-paše
Skopljaka prešla Drinu i posle
devetodnevnih borbi na prevaru
iznudila predaju Lešnice (Janko Stojićević).

18. jul - Oboleli Karađorđe
privremeno vrhovnu vlast preneo na
sekretara Janićija Đurića.

9. avgust - Braneći Negotin, od
turskog topovskog đuleta poginuo
Hajduk Veljko Petrović.

Oko 15. avgusta - Turci zauzeli
Loznicu koju su branili borci Petra
Molera.

17. avgust - Branioci napustili
Negotin i povukli se u Poreč.

25-26. avgust - Turci zauzeli Kladovo
i počinili najstrašnije zločine; sela u
Negotinskoj Krajini opljačkana i u
ropstvo odvedeno mnoštvo žena i
dece.

Kraj avgusta - Od bolesti nedovoljno
oporavljeni Karađorđe od Huršid-
paše zatražio šestonedeljno primirje
kako bi se omogućila evakuacija na
austrijsku teritoriju srpskom neboračkom
stanovništvu; Huršid-paša odbija ovaj predlog.

31. avgust - Karađorđe izvestio
ruskog i austrijskog cara o
neizbežnosti pada Srbije.

1-17. septembar - Sukob turske
vojske (Sulejman-paša Skopljak) sa ustaničkom
(Miloš Obrenović i Stojan Čupić) na Ravnju, uz Savinu
pritoku Zasavicu; slomljen otpor
ustaničke vojske; izginuli Zeka Buljubaša sa oko 800 svojih ljudi i
još oko 3.000 drugih ustanika;
poslednja bitka Prvog srpskog
ustanka.

21. septembar - Turci zauzeli Poreč.

3. oktobar - U ranim jutarnjim
časovima, Karađorđe s porodicom,
mitropolitom Leontijem i ruskim
izaslanikom Teodorom Nedobom
napustio Srbiju, prešavši iz Beograda
u Zemun (Austrija); Srbiju su zatim napustili članovi Praviteljstvujuščeg
sovjeta i većina ustaničkih
komandanata.

5. oktobar - Turci bez borbe ušli u
napušteni Beograd i topovskim
salvama objavili ponovno osvajanje
Srbije.

17. oktobar - U Beogradu prodato u
ropstvo 1.800 srpskih žena i dece.

21. oktobar - Turci proglasili
amnestiju.
(Prvi srpski ustanak , 02.03.2018. 09:03:48) [15713]



Сви коментари и поруке објављени на wеb порталу су приватно мишљење аутора и коментатора и не представљају ставове власника wеb портала, његове администрације и редакције mojeNovosti.com
Детаљније о условима коришћења
Препоручујемо да се региструјете за унос коментара >>

Оставите Ваш коментр

:) :D ;) B-) :P :-o :( x-(


Сви коментари

BTGport.net - у1
Русија у XIX веку

СЛИКА СЕДМИЦЕ

WEB SHOP
WebMaster

ДјЕВОЈКА ДАНА